data-nosnippet>
Zašto je Dodik baš sada odlučio da izazove krizu u BiH?
“Paradoksalno je da je Uniji veći problem eventualno prisustvo političara sa Zapadnog Balkana, uključujući i one iz BiH, na obilježavanju 9. maja u Rusiji, nego njihovo dugogodišnje djelovanje u skladu s ruskim interesima”, kaže profesorica Nedžma Džananović Miraščija.
Iz poruka koje su se mogle čuti tokom boravka Kaje Kallas u Sarajevu i danas u Luxembourgu, jasno je da Evropska unija trenutno radije zatvara oči i bira vjerovati da je krizu moguće ublažiti putem nastavka evropskog puta. No, čak i ako bi to bilo moguće, BiH bi se vrlo brzo suočila s još dubljom krizom, upozorava profesorica Džananović Miraščija s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu u razgovoru za “Slobodnu Bosnu”.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, osvrnula se na diplomatski incident izazvan od strane predsjednika RS Milorada Dodika koji je njemačku ministricu Annu Lührmann proglasio nepoželjnom osobom, ali i na posjetu visoke predstavnice EU za vanjske poslove Kaje Kallas, te novu američku politiku prema regiji.
Značaj posjete Kaje Kallas BiH
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poslala je jasnu poruku – EU stoji uz Bosnu i Hercegovinu i njenu evropsku budućnost, a separatističke tendencije rukovodstva RS su opasne i neprihvatljive. “Vaši građani žele biti u EU. Uz par konkretnih koraka o kojima smo danas razgovarali, zemlja će moći i formalno otvoriti pregovore”, poručila je Kallas.
Profesorica Džananović Miraščija ističe da je posjeta započela simbolično, obilaskom EUFOR-a – jasnim signalom da je EU trenutno ključni sigurnosni akter u BiH, i jedno od rijetkih mjesta gdje još može demonstrirati kredibilitet.
Ipak, kako navodi, EU još uvijek djeluje ispod svojih mogućnosti i potreba trenutka. Tek sada, četiri godine nakon što je Dodik počeo otvoreno rušiti dejtonski poredak, u diskurs Unije ulazi i zaštita ustavnog poretka i vladavine prava. Da je adekvatna reakcija uslijedila ranije, današnja kriza možda ne bi ni postojala.
Nesklad unutar EU politike prema BiH
Profesorica posebno zabrinjava razlika u pristupu dva krila EU politike – onog za proširenje koje vodi Marta Kos, i onog za vanjsku i sigurnosnu politiku pod Kallas. Nedosljednost i izostanak koordinacije, prema njenim riječima, omogućavaju Dodiku i sličnim akterima da koriste EU neodlučnost za jačanje svoje političke moći.
“Politika proširenja odavno ne daje konkretne rezultate. Vrijeme je da se reformiše iz temelja. EU mora pokazati odlučnost, jer ako ne može biti kredibilan akter u BiH – gdje može?”, pita se Džananović Miraščija.
Diplomatski skandal s Annom Lührmann
Proglasiti njemačku ministricu personom non grata još je jedan Dodikov pokušaj da izazove međunarodni incident. Iako je Njemačka reagovala prilično suzdržano – možda i zbog unutrašnjepolitičkih promjena – jasno je da je ovo ozbiljan udar na međunarodne odnose.
Zanimljivo je, navodi profesorica, da je ministrica Lührmann imala dogovoren sastanak s Dodikovim saradnicima, uprkos sankcijama. “To pokazuje volju za dijalog, koju Dodik koristi za nove demonstracije sile”, kaže.
Sankcije – premalo i prekasno
U EU i dalje nema jedinstva oko sankcija – nije tu riječ samo o Mađarskoj, već i o drugim članicama koje iz svojih razloga oklijevaju. “Mjere koje su do sada uvedene su blage i zakašnjele. EU mora hitno djelovati, jer je brže i efikasnije spriječiti krizu, nego je gasiti kad se rasplamsa”, naglašava Džananović Miraščija.
Ako EU ne može biti vjerodostojan sigurnosni akter u BiH, teško je očekivati da to postane u Ukrajini, ili bilo gdje drugo.
Američka politika prema BiH pod Trumpom
Predsjednik Trump vodi politiku nepredvidivosti, što onemogućava pouzdane procjene. Ipak, moguće je da u nekom trenutku prioritet postane tješnja saradnja s Evropom.
Dodik, ističe profesorica, upravo sada pokušava izazvati krizu kako bi BiH postala tema razgovora između Rusije i SAD-a. “To mu je cilj. Nadam se da nećemo ići tim putem – ne radi potencijalnog jačeg američkog angažmana, već radi svih nas koji ovdje živimo”, kaže.
Znakovita su i svježa svjedočenja iz SAD-a – državni sekretar Rubijeve izjave dosljedno potvrđuju prethodne stavove, a kandidatkinja za ambasadoricu SAD u Hrvatskoj tokom saslušanja je naglasila da čeka pristup povjerljivim informacijama, što sugerira da će BiH ostati u fokusu administracije.
Najava promocije knjige na FPN-u
U četvrtak, 17. aprila, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, bit će promovisana knjiga “Brave Old Continent? Why Europe should reinvent itself” autora Stevena Van Heckea sa Katoličkog univerziteta u Leuvenu. Van Hecke, dugogodišnji saradnik FPN-a i gostujući profesor u ovoj akademskoj godini, neće knjigu samo predstaviti – već će promocija poslužiti kao platforma za otvorenu, informiranu raspravu o budućnosti Evrope.
“Knjiga je povod da otvorimo iskrenu diskusiju o tome gdje se Evropa danas nalazi, i gdje može i treba biti sutra”, poručuje profesorica Džananović Miraščija.
