data-nosnippet>
Europska unija ostaje posvećena politici proširenja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, ali europski dužnosnici sve više izražavaju zabrinutost zbog unutarnjih političkih blokada koje usporavaju reformski proces i prijete budućnosti zemlje na europskom putu.
Povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Marta Kos, u intervjuu za European Newsroom naglasila je razloge zbog kojih Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim zemljama kandidatkinjama, kao što su Ukrajina i Moldavija, koje bilježe ubrzan napredak prema članstvu u EU. Kos je istaknula kako BiH već desetljećima čeka na napredak, što je postalo sve teže opravdati pred njezinim građanima.
Kos je ukazala na to da BiH nije uspjela započeti s Planom rasta jer nije dobila reformsku agendu, a niti su imenovani ključni pregovarači. Također je upozorila na institucionalnu krizu u zemlji koja dodatno usporava procese.
Iako su izazovi veliki, Kos je naglasila da zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, neće biti zaboravljene. U vezi s novom američkom administracijom, izjavila je da EU i SAD blisko surađuju u vezi s BiH, osobito kada je riječ o Daytonskom mirovnom sporazumu.
Kos je spomenula i nedavni susret s ministrom vanjskih poslova BiH, Elmedinom Konakovićem, koji joj je prenio mogućnost prihvaćanja dva dodatna zakona potrebna za pokretanje pregovora i nastavak reformi. Također je rekla da će uskoro posjetiti BiH.
Povjerenica je ponovila da BiH ima svoje mjesto u EU, ali da napredak može biti ostvaren samo uz političku volju i ispunjavanje reformskih obveza. Dodala je kako građani BiH zaslužuju europsku budućnost, no da ih pojedini politički lideri sputavaju u tom procesu.
Kos je naglasila kako bi bila “vjerojatno najsretnija na svijetu” kada bi BiH mogla započeti pregovore, ali da je ključno da domaće vlasti preuzmu odgovornost. Opisala je proces približavanja EU simbolično kao “od Daytona do Bruxellesa”, ističući da napredak nije moguć bez suradnje svih, uključujući i entitet Republike Srpske.
Također je upozorila na kašnjenje BiH u ključnim koracima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po dostupna sredstva. Za BiH je predviđena milijarda eura iz EU fondova, no ta sredstva su pod upitnikom jer zemlja nije poduzela osnovne korake prema reformama. Kos je poručila da će nastavak financiranja ovisiti o tome koliko BiH ispuni prethodno dogovorene reforme.
Kos je zaključila da, iako postoji tehnička mogućnost za brz napredak u procesu proširenja EU, konačna odluka o pristupanju ovisi o političkim odlukama država članica. Dodala je da bi do 2030. godine nekoliko zemalja kandidatkinja moglo postati članice EU, uključujući Ukrajinu i Moldaviju, čije članstvo u Uniji predstavlja sigurnosne jamstva.
