data-nosnippet>
Zakazana je 16. hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 26. juni 2025. godine, a dnevni red je izuzetno obiman i obuhvata čak 27 tačaka. Među posljednjima su najosjetljivije političke teme – smjene SNSD-ovih kadrova iz izvršne i zakonodavne vlasti, kao i HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je uvršten kao prijedlog po hitnom postupku.
Prve tačke dnevnog reda odnose se uglavnom na tehničke stvari – ratifikacije različitih sporazuma i ugovora. Međutim, atmosfera na sjednici već u startu obećava političku eksploziju, s obzirom na posljednje događaje u Domu naroda. Na prethodnoj sjednici, delegati su iznenadili Nikolu Špirića i Dragana Čovića odbijanjem Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH u prvom čitanju. Špirić je tada, vidno zatečen, prekinuo sjednicu proglašavajući pauzu i najavio nastavak za narednu sedmicu.
Scenarij koji su pripremili Čović i Špirić oslanjao se na njihovu uvjerljivost da će bošnjački delegati ignorisati sjednicu. No, to se nije desilo. Bošnjački delegati su se pojavili, u potpunoj koordinaciji sa osam delegata koji traže smjenu Špirića, odlučni da ostanu do kraja. Time je jasno poručeno da neće dozvoliti da se važne tačke stavljaju na kraj dnevnog reda i onda izbjegnu glasanje zbog nedostatka kvoruma.
U jednom trenutku, Dragan Čović je, shvativši da stari scenarij ovog puta neće proći, pozvao Klub Bošnjaka da napuste sjednicu. Umjesto da raspravljaju o Poslovniku, rekao je, trebali bi otići. Njegov saveznik, delegat SNSD-a Radovan Kovačević, upitao je bošnjačke delegate: „Otkud vas danas, kolege?“ Međutim, sve je već bilo jasno – osam delegata imalo je i opću i entitetsku većinu potrebnu da blokira prijedloge koje su diktirali Čović i Špirić.
Sjednica je nastavila s razmatranjem tačke o izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH po hitnom postupku. Prijedlog je predviđao da se omogućava isplata primanja u gotovini licima kojima je onemogućena isplata putem tekućeg računa. U suštini, ovaj zakon, poznat i kao „Čavarin zakon“, imao je samo jednu funkciju – da se Marinku Čavari, koji je pod američkim sankcijama i kome su računi blokirani, omogući da platu prima u kešu.
Rezultat glasanja bio je jasan: od 15 prisutnih, sedam delegata glasalo je za, a osam protiv. Prijedlog nije usvojen. Na ovaj način, delegati su ne samo odbacili pokušaj da se legalizuje privilegija sankcionisanim političarima, nego su poslali jasnu poruku da se praksa političkog kalkulisanja i zloupotrebe Doma naroda više neće tolerisati.
