Pentagon razmatra veliku reorganizaciju vojnih baza nakon sukoba s Iranom, u fokusu i novo raspoređivanje snaga
Američko Ministarstvo odbrane razmatra značajne promjene u rasporedu svojih vojnih snaga na Bliskom istoku nakon višemjesečnog sukoba s Iranom, tokom kojeg su američke baze u regiji bile izložene brojnim raketnim i napadima bespilotnim letjelicama.
Prema pisanju lista The Wall Street Journal, u Washingtonu se vodi intenzivna rasprava o budućoj vojnoj strategiji, a među opcijama koje se razmatraju nalaze se smanjenje prisustva u pojedinim zaljevskim državama, premještanje dijela operacija na sigurnije lokacije i prilagođavanje infrastrukture novim sigurnosnim izazovima.
Kako navode američki zvaničnici upoznati s razgovorima, Pentagon smatra da su iskustva iz posljednjih mjeseci pokazala kako tradicionalni koncept velikih vojnih baza više ne pruža isti nivo zaštite kao ranije. Sve veći domet preciznih projektila i bespilotnih letjelica značajno je povećao ranjivost američkih vojnih objekata, zbog čega se razmatra potpuno novi model raspoređivanja snaga.
Prema dostupnim informacijama, među državama u kojima bi moglo doći do smanjenja američkog vojnog prisustva nalaze se Kuvajt i Saudijska Arabija. Istovremeno se razmatra prebacivanje dijela ključnih operacija na lokacije koje se smatraju sigurnijim i koje su udaljenije od direktnog dometa iranskog raketnog arsenala.
Analiza satelitskih snimaka i procjene štete, na koje se poziva američki list, ukazuju da su posljedice iranskih napada bile znatno ozbiljnije nego što je ranije javno predstavljeno. Posebno se izdvaja baza Pete flote američke mornarice u Bahreinu, gdje je, prema procjenama, pričinjena materijalna šteta vrijedna oko 400 miliona američkih dolara.
Među oštećenim objektima nalaze se komandni centri, logistička skladišta, smještajni kapaciteti za vojno osoblje, infrastrukturni objekti, kao i rezervoari za vodu. Navodi se da je tokom višemjesečnog sukoba pogođeno više od dvadeset američkih vojnih i diplomatskih objekata širom Bliskog istoka.
Jedna od opcija koja se razmatra u okviru nove strategije jeste i veće korištenje vojne infrastrukture u Izraelu. Prema navodima američkih medija, američke zračne snage već su tokom sukoba koristile izraelske aerodrome, uključujući i aerodrom Ben Gurion, što je dodatno otvorilo mogućnost da dio budućih operacija bude premješten na teritoriju Izraela.
Vojni planeri istovremeno rade na nizu mjera kojima bi se povećala otpornost američkih baza na buduće napade. Jedan od prijedloga podrazumijeva izgradnju podzemnih komandnih centara umjesto obnove svih objekata na površini. Smatra se da bi takva infrastruktura pružila znatno bolju zaštitu od raketnih udara i napada dronovima.
Druga važna promjena odnosi se na disperziju vojnih kapaciteta. Umjesto koncentrisanja velikog broja ljudi, opreme i tehnike u nekoliko velikih baza, Pentagon razmatra raspoređivanje snaga na veći broj manjih lokacija kako bi se smanjila mogućnost velikih gubitaka u slučaju koordinisanih napada.
Pored toga, planira se i smanjenje broja stalno raspoređenih vojnika u bazama koje su se tokom sukoba pokazale posebno ranjivim. Fokus bi bio prebačen na fleksibilnije raspoređivanje jedinica i veću mobilnost, što bi omogućilo bržu reakciju u slučaju novih sigurnosnih prijetnji.
Rasprava o budućnosti američkog vojnog prisustva dolazi u trenutku kada se administracija u Washingtonu suočava s kritikama zbog visokih troškova sukoba s Iranom. Tokom krize došlo je do ozbiljnih poremećaja u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz, što je uticalo na globalno tržište energenata i izazvalo rast cijena nafte.
Prema navodima američkih medija, Pentagon je od Kongresa zatražio dodatna sredstva za pokrivanje troškova nastalih tokom sukoba, pri čemu se spominje iznos od oko 80 milijardi dolara namijenjenih obnovi, jačanju odbrambenih kapaciteta i prilagođavanju nove vojne strategije.
Iako je početkom aprila proglašeno primirje i nastavljeni diplomatski razgovori o trajnom prekidu neprijateljstava, američki vojni vrh smatra da iskustva iz posljednjih mjeseci zahtijevaju temeljnu reviziju načina na koji su američke snage raspoređene na Bliskom istoku.
Cilj planiranih promjena jeste povećanje sigurnosti vojnog osoblja, smanjenje ranjivosti ključnih baza i prilagođavanje novim oblicima ratovanja u kojima sve veću ulogu imaju precizni projektili i bespilotni sistemi.
