Milo Đukanović u Sarajevu: Region je danas bliži ratnim devedesetim nego članstvu u EU
Nekadašnji predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, održao je predavanje 19. maja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je govorio o temi “Regionalni odnosi i geopolitičke prijetnje na Zapadnom Balkanu”. Dvorana je bila popunjena do kraja, a događaju su prisustvovali i član Predsjedništva BiH Željko Komšić te ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Moderator predavanja bio je dekan FPN-a Sead Turčalo, dok su Konaković i Komšić u uvodnim riječima odali priznanje Đukanoviću, ističući njegovo političko znanje i dugogodišnje iskustvo. Komšić je izrazio uvjerenje da će Đukanović sada, kada više nije u vlasti, moći otvorenije govoriti o stvarima koje je ranije bio primoran prešutjeti.
„EU kao sve dalji cilj“
Đukanović je tokom izlaganja istakao da se evropski kontinent danas suočava s najtežim izazovima još od kraja Drugog svjetskog rata, te da zabrinjava činjenica kako jedan lider unutar Unije može blokirati odluke koje svi ostali podržavaju. Naveo je da Evropska unija više ne igra značajnu ulogu u globalnim odnosima.
— “Zapadni Balkan je danas udaljeniji od Evropske unije nego prije deset godina. Brisel jeste naš cilj, ali sve više izgleda kao meta koja stalno izmiče” — rekao je Đukanović.
Dodao je da je sukob u Ukrajini vratio pitanje proširenja u fokus, ali da se postavlja ozbiljna dilema da li bi zemlje ovog regiona bile prihvaćene i u slučaju da ispune sve tražene uslove.
Kritika nacionalizma i projekta „Srpski svet“
Govoreći o periodu raspada Jugoslavije, Đukanović je kazao da Crna Gora tada nije bila spremna za takav razvoj događaja, jer je bila vođena jugoslovenskim idealizmom, dok je političku tranziciju dočekala bez prethodnog iskustva. Kao tadašnji mladi premijer, priznao je određene propuste, ali je naglasio da se Crna Gora brzo udaljila od ideja koje su vodile u nacionalističke sukobe.
— “Iza retorike o ‘odbrani Jugoslavije’ krio se velikosrpski nacionalizam, a tadašnja vojska je bila korištena za ostvarivanje njegovih ciljeva” — rekao je.
Posebno je upozorio na ideju „Srpskog sveta“, nazivajući je moderniziranim nastavkom ideologije Velike Srbije, te ocijenio kako takva agenda predstavlja prijetnju po Crnu Goru. Ukazao je i na to da inicijativa Otvoreni Balkan nije neutralna, već pokušaj da se ozvaniči dominacija srpsko-albanskih interesa u regiji.
O ulozi Srbije, situaciji u BiH i regionalnoj odgovornosti
Đukanović je naglasio da Srbija, kao država sa najvećim utjecajem u regionu, ima potencijal da igra stabilizirajuću ulogu, ali da to nije moguće sve dok se u toj zemlji održava politička ideologija slična onoj iz vremena Slobodana Miloševića.
BiH je, po njegovom mišljenju, bila najveća žrtva povratka nacionalizama, a svaki oblik nacionalističke politike na Balkanu ocijenio je kao opasan i destruktivan.
— “Ljudi u Srebrenici nisu ubijeni zbog korupcije, već zbog ideoloških uvjerenja. Oni koji pokušavaju objasniti balkanske tragedije samo kroz korupciju ne razumiju dubinu problema u ovom dijelu svijeta” — rekao je.
Završna poruka studentima i kraj političkog angažmana
Na kraju svog obraćanja, Đukanović je poručio da je završio svoj politički put i da se sada oglašava isključivo kao građanin koji želi podijeliti iskustvo i zapažanja.
— “Danas govorim samo kao neko ko želi podijeliti ono što je prošao, razumio i uočio – bez obzira da li se to nekom sviđa ili ne” — zaključio je.
Istakao je da Zapadni Balkan više nije u fokusu međunarodnih sila kao ranije, te da budućnost ovog prostora zavisi ponajviše od samih država regije, a naročito Bosne i Hercegovine.
