Dok Bosna i Hercegovina trpi ozbiljne udarce zbog secesionističke politike koju provodi Milorad Dodik, Evropska unija šalje izaslanika za proširenje Unije kako bi razgovarao o potrebnim reformama za napredak zemlje na putu ka EU. Ipak, postavlja se pitanje opravdanosti takvih susreta usljed političke i sigurnosne krize koja je u porastu.
Gert Jan Koopman, glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju EU, stiže u Bosnu i Hercegovinu u četvrtak. On će se sastati sa državnim i entitetskim zvaničnicima kako bi razgovarao o reformskim zakonima koji su neophodni za napredak BiH na evropskom putu. Takođe, planiran je susret s premijerom Republike Srpske, Radovanom Viškovićem.
Međutim, ovi sastanci se čine suvišnim, pa čak bi ih neki mogli smatrati smiješnim i paradoksalnim. Naime, od presude Miloradu Dodiku 26. februara, političke tenzije u BiH neprestano rastu zbog Dodikovih napada na ustavno-pravni poredak zemlje i njegovih separatističkih težnji. Dodik, koji se nije pomirio sa presudom koja ga je osudila za počinjenje krivičnog djela, nastavio je gurati usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS-a. Ti zakoni su naknadno poništeni od strane Ustavnog suda BiH, a njihova svrha bila je zabrana rada četiri ključne državne institucije te kriminalizacija zaposlenih iz RS-a u tim institucijama. Riječ je o institucijama kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV i SIPA, koje su u mogućnosti da ga procesuiraju.
Dodik svoje poteze opravdava navodnim napadima na RS, dok se zapravo radi o pokušaju da osigura svoju ličnu sigurnost i izbjegne odgovornost pred državnim pravosudnim organima. U prethodnim danima, Dodik je iznio brojne neistine o navodnim potezima iz FBiH, stalno sijući strah među stanovnicima oba entiteta. On je također izazvao sigurnosnu krizu u zgradi SIPA-e u Banjoj Luci, a sada ide i korak dalje s novim prijedlogom ustava RS-a.
U tako nestabilnom političkom i sigurnosnom okruženju, gotovo je nemoguće očekivati bilo kakve reforme ili napredak na EU putu BiH. Ovaj trenutni fokus na pregovore o reformama postaje još i manje realan kada se uzmu u obzir trenutačne političke okolnosti.
Dodatno, razgovori s premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem, koji je bio predlagač neustavnih i secesionističkih zakona, nisu samo suvišni, već predstavljaju i opasnost. U trenutnim okolnostima, nema prostora za pregovore s vlastima iz RS-a, okupljenim oko Dodika. Presude ne mogu biti predmet pregovora, a secesionističke aktivnosti se ne smiju ni nagrađivati ni tolerirati. Kada je riječ o evropskim integracijama, BiH je sada toliko udaljena od tog cilja da se teško može govoriti o reformama, dok zemlja, doslovno, “gori pod nogama”.
