Dodikova nova eskalacija: napad na sud i otvoreno negiranje odluka pravosuđa
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je uzburkao političku i pravnu scenu Bosne i Hercegovine neprimjerenim i uvredljivim izjavama, koje sve češće zadiru u ozbiljno osporavanje institucija države. Njegov posljednji istup, u kojem je sud nazvao “idiotskim” i visokog predstavnika “kretenom koji neće nama određivati šta ćemo slaviti”, predstavlja još jedan korak u eskalaciji konflikta između entitetskog rukovodstva i institucija BiH.
■ Šta je povod?
Dodikove uvrede dolaze kao odgovor na odluku Suda BiH kojom se potvrđuje zabrana obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske – što je ranije već osporeno i odlukama Ustavnog suda i stavovima visokog predstavnika. Umjesto institucionalnog odgovora, Dodik je iskoristio javni nastup za niz otvorenih prijetnji i uvreda.
■ Retorika koja podriva pravni poredak
Izjave poput “Neće nama taj kreten određivati da li ćemo slaviti ili nećemo” predstavljaju direktno odbacivanje pravne nadležnosti državnih institucija, te ozbiljno urušavaju princip vladavine prava. Pravosuđe, koje je već pod pritiskom, dodatno je delegitimizirano u očima dijela javnosti koji Dodika vidi kao “zaštitnika nacionalnih interesa”, iako to sve više poprima oblik političke samoodbrane pred sudskim procesima.
■ Reakcije i posljedice
Domaće i međunarodne reakcije na ovakve izjave su sve oštrije. Zabrinutost je izražena zbog mogućeg uticaja Dodikove retorike na dodatnu polarizaciju društva i destabilizaciju ionako krhkog političkog sistema BiH. Analitičari ukazuju da je riječ o klasičnoj strategiji – stvaranjem vanjskog neprijatelja pokušava se prikriti vlastiti pravni i politički problem.
■ Pitanje odgovornosti
Pitanje koje ostaje jeste: dokle pravosudne i međunarodne institucije mogu tolerisati ovakav otvoreni napad na pravni sistem države? Mnogi smatraju da je neophodno djelovati odlučnije – jer tolerisanjem ovakvih postupaka, šalje se poruka da se rušenje institucija može odvijati nekažnjeno.
Zaključak:
Dodikov politički narativ sve se više bazira na konfrontaciji sa sudovima, visokim predstavnikom i državnim institucijama, što ne ostavlja prostor za dijalog ili institucionalno rješenje. U zemlji poput BiH, koja se još uvijek oporavlja od rata i dubokih političkih podjela, ovakva retorika ne predstavlja samo politički manevar – već i potencijalnu prijetnju stabilnosti cijelog sistema.