Ekonomija državnog udara: Politička kriza pogoršava životni standard u BiH
Negativne ekonomske performanse dodatno pogoršavaju ionako nizak životni standard u Bosni i Hercegovini. Ključno pitanje postavlja se pred građane: kakvi su ekonomski izgledi BiH u 2025. godini, dok se zemlja nalazi usred ustavne krize? Iako se političke stranke u BiH deklarativno zalažu za bolji životni standard, razvoj ekonomije i nova radna mjesta, od izricanja presude predsjedniku Republike Srpske, politička pitanja su potpuno zasjenila ekonomske teme.
Političke aktualnosti u zemlji ponovo su potisnule ekonomsku raspravu, no to ne mijenja osnovnu činjenicu da životni standard može rasti samo uz pozitivne ekonomske tokove. Negativne ekonomske performanse pak dodatno pogoršavaju ionako slab životni standard.
Politička i ekonomska neizvjesnost
Politička kriza izazvana suspendovanjem nadležnosti četiri ključne državne institucije na teritoriji Republike Srpske pokrenula je novo razdoblje političke i ekonomske neizvjesnosti. Ova neizvjesnost stvara ozbiljne probleme u ekonomiji, te već utječe na nekoliko ključnih sektora. Bankarski sektor, notarske službe, trgovci automobilima, agencije za nekretnine i građevinska preduzeća suočavaju se s ogromnim problemima jer je nesigurnost u poslovnom okruženju postala sveprisutna.
Uslijed kontradiktornih zakona, poslovni subjekti prisiljeni su birati između entitetskih i državnih propisa. Novim zakonima Republike Srpske zabranjuje se primjena i izvršenje zakona koji se odnose na rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a BiH i SIPA, dok Krivični zakon RS-a predviđa zatvorske kazne za nepoštivanje tih zakona. Istovremeno, nepoštivanje državnih zakona povlači sankcije od strane državnih organa. Ovakva pravna nesigurnost koči privredne aktivnosti i ometa ulaganja, jer stabilno poslovno okruženje predstavlja osnovni preduvjet za ekonomski rast.
Kreditni rejting i ekonomski pad
U 2024. godini, Standard & Poor’s i Moody’s, dvije vodeće agencije koje ocjenjuju kreditni rejting BiH, potvrdile su stabilne izglede kreditnog rejtinga, iako je on i dalje u špekulativnoj zoni. Kreditni rejting mogao bi rasti ukoliko BiH provedu potrebne reforme i ubrza donošenje odluka koje vode prema EU. No, trenutna politička kriza može blokirati reforme i usmjeriti zemlju prema smanjenju kreditnog rejtinga.
Sniženje rejtinga BiH moglo bi izazvati lančanu reakciju: rast troškova zaduživanja, pad stranih investicija, odgodu ulaganja domaćih poduzetnika, gubitak povjerenja potrošača u ekonomski sistem, te dodatno opterećenje budžeta zbog viših kamata na buduće kredite. S obzirom na slabiji kreditni rejting, BiH bi mogla suočiti s pogoršanjem ekonomskih prilika, a moguće je da bi recesija mogla pogoditi domaću ekonomiju.
Demografske posljedice i migracije
Pogoršanje ekonomske situacije uz narušenu sigurnost moglo bi dovesti do većeg odliva stanovništva. Ujedinjeni narodi predviđaju tri moguća scenarija za dugoročne demografske trendove u BiH, gdje najpesimističniji scenarij predviđa drastičan pad broja stanovnika do 2050. godine. Uz trenutnu političku i ustavnu krizu izazvanu u RS-u, BiH bi mogla suočiti s ubrzanom depopulacijom, dok bi mladi ljudi i radno sposobni građani nastavljali napuštati zemlju.
Zaključak: Posljedice za obične ljude
Iako političke elite u BiH imaju sposobnost preživjeti duboku krizu, obični građani, koji nisu dio tog uskog kruga, najčešće snose najveće ekonomske posljedice. Loše ekonomske prognoze za 2025. godinu upućuju na pad životnog standarda, a politička kriza neće donijeti ništa dobro ni Republici Srpskoj, ni cijeloj zemlji. Iskustva pokazuju da će obični ljudi najviše patiti zbog političkih odluka koje ne donose stvarne promjene u njihovim životima.
Političke elite možda prežive, ali posljedice za obične građane, koji se suočavaju s gubitkom radnih mjesta, smanjenjem životnog standarda i povećanjem troškova života, bit će teške. Ako građani ne nauče lekciju iz prošlih decenija, mogli bi ponovno postati žrtve političkih igara, zbog čega bi trebali odbaciti politiku koja ih vodi prema ekonomskom sunovratu.