Haris Silajdžić tvrdi da je kriza u BiH bila planirana u Beogradu te iznio svoju viziju novog ustava

Bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i osnivač Stranke bosanskohercegovačkog identiteta (SBiH) Haris Silajdžić dao je intervju za Al Jazeeru, gdje je govorio o trenutnoj situaciji u zemlji.

On smatra da je najveća poslijeratna politička kriza rezultat velikodržavnog projekta Srbije.

„Ovo je nastavak starog projekta iz 1840. godine, kada je projekat ‘Velike Srbije’ prvi put javno predstavljen, s ciljem proširenja njenih zapadnih i južnih granica“, izjavio je Silajdžić.

Za Harisa Silajdžića, trenutna situacija u Bosni i Hercegovini predstavlja ozbiljan politički izazov, koji, kako tvrdi, ima svoje korijene u velikodržavnom projektu Srbije. On je, u intervjuu za Al Jazeeru, naglasio da je ono što radi rukovodstvo Republike Srpske, prema njegovom mišljenju, secesija.

„Apsolutno, stvar je o secesiji. To je planirano. Zbog ideje o velikoj Srbiji, koja je veoma, veoma loša ideja, imamo to što imamo. U Bosni i Hercegovini imali smo agresiju koja je veoma dugo pripremljana, organizovana i propagirana“, izjavio je Silajdžić.

Govorio je i o prošloj ulozi BiH, ističući da je zemlja tokom više od hiljadu godina bila utočište za izbjeglice te da je razvila bosansku paradigmu multikulturalizma. Smatra da je to civilizacijski napor, a današnja situacija u zemlji je, prema njegovim riječima, neprirodna i rezultat nečega neprirodnog.

„Ovdje je lako biti ekstremista. Samo imajte parolu, marširajte i ubijte ljude. Za ono što smo mi napravili ovdje potrebno je imati strpljenje, pažljivo planiranje i dobar komšiluk“, dodao je Silajdžić.

Smatra da Evropska unija pokušava postati ono što je Bosna i Hercegovina oduvijek bila, te da ova paradigma nije samo važna za BiH, već i za Evropu.

Osvrnuo se i na poteze Republike Srpske, podsjećajući da entitet želi eliminirati državne institucije sa svog teritorija. Iako smatra da domaće institucije dobro reaguju na to, nije zadovoljan odnosom EU prema situaciji, upozoravajući na opasnost zbog činjenice da BiH nije velika država.

„Evropa je razvila visok stepen senzibilnosti na ‘zvona rata’. Opasnost leži upravo u tome što mi nismo neka od velikih država“, istakao je.

Također je naglasio da treba imenovati odgovorne za situaciju u BiH, sugerirajući da bi NATO trebao poduzeti jasnije korake u tom smislu, umjesto da održava “jednak odnos prema svim stranama”.

Kada je riječ o Daytonskom mirovnom sporazumu i ustavnom poretku, Silajdžić smatra da trenutna formula nije odgovarajuća za BiH. On bi, kako kaže, prihvatio ustav poput onog iz EU, Švicarske ili Belgije, ističući potrebu za drugačijim sistemom zasnovanim na prirodnim, demografskim i ekonomskim faktorima.

„Stvorio bih drugačiji sistem s četiri-pet regija koje će služiti građanima Bosne i Hercegovine. Ono što trenutno imamo služi vrlo lošim političkim idejama“, kazao je.

Silajdžić također smatra da Bosna i Hercegovina zaslužuje novi ustav i veću pažnju EU, te je naglasio važnost evropske pomoći u kontekstu opstanka ove male zemlje koja je veliki simbol zajedničkog života u miru.

„Mi nismo napravili Berlinski zid čiji su se dijelovi obrušili na Bosnu i Hercegovinu i sada ispod njih teško dišemo. Mala smo država i naravno da ne možemo sve promijeniti. Evropa bi trebala pomoći ovoj maloj zemlji, ali velikom simbolu paradigme zajedničkog života u miru“, zaključio je Silajdžić.