Dodik pojačava lobiranje u Washingtonu: Mijenja li se odnos Trumpove administracije prema lideru SNSD-a?

Odnos Washingtona prema Miloradu Dodiku posljednjih godina prolazi kroz različite faze. Lider SNSD-a ranije je bio jedna od osoba prema kojima su Sjedinjene Američke Države primjenjivale sankcije kao sredstvo političkog pritiska, dok se u posljednje vrijeme sve više govori o pokušajima njegovog političkog kruga da popravi odnose s pojedinim konzervativnim strukturama u SAD-u.

O toj promjeni za Face.ba govorio je novinar Ivica Puljić, koji smatra da Dodikovi saradnici nastoje prilagoditi način na koji se njegov politički profil predstavlja u Washingtonu. Prema Puljićevoj ocjeni, fokus se sve više stavlja na teme koje mogu biti prihvatljive dijelu američke desnice, poput konzervativnih vrijednosti, zaštite hrišćanskog identiteta i otpora onome što se u tim krugovima često označava kao “globalizam”.

U takvoj prezentaciji Dodik se pokušava predstaviti kao političar koji se suprotstavlja centralizaciji Bosne i Hercegovine i, prema narativu njegovih lobista, štiti interese Republike Srpske. Istovremeno se u pojedinim porukama potencira i priča o navodnoj “muslimanskoj dominaciji iz Sarajeva”, što je posebno osjetljiva politička poruka u zemlji koja je i dalje opterećena posljedicama rata.

Washington danas nije isti kao nakon Daytona

Jedan od razloga promjena u odnosu prema političarima iz BiH može se tražiti i u generacijskoj promjeni unutar američke politike. Ljudi koji su bili direktno uključeni u okončanje rata u BiH i provođenje Dejtonskog sporazuma danas uglavnom više nisu na istim pozicijama.

Američki odnos prema Balkanu zato se ne može posmatrati potpuno isto kao prije dvije ili tri decenije. Washington danas ima niz drugih globalnih prioriteta, od odnosa s Kinom i Rusijom do sigurnosnih i ekonomskih interesa širom svijeta.

Dodikovi lobisti pokušavaju iskoristiti upravo takvu promjenu političkog okruženja. Umjesto da se njegov politički profil u Washingtonu prvenstveno posmatra kroz ranije sukobe s institucijama BiH i američke sankcije, nastoji se naglasiti njegova kompatibilnost s dijelom američkog konzervativnog političkog diskursa.

Sankcije i dalje ostaju važna tema

Iako se govori o promjeni atmosfere, pitanje američkih sankcija nije nestalo. Dodik je godinama bio pod američkim restriktivnim mjerama, a Washington je svoje poteze obrazlagao njegovim postupcima i politikama koje su, prema procjeni američkih institucija, predstavljale prijetnju stabilnosti i funkcionisanju institucija Bosne i Hercegovine.

Zbog toga eventualno ublažavanje pritiska ne treba automatski tumačiti kao trajnu promjenu američke politike.

Dovoljan bi mogao biti novi potez vlasti Republike Srpske koji bi Washington procijenio kao ozbiljno ugrožavanje američkih interesa pa da se pitanje sankcija ponovo nađe u centru pažnje. Upravo zbog toga Dodikov odnos prema državnim institucijama BiH i dalje ostaje jedan od ključnih faktora koji bi mogao utjecati na buduće odnose s američkom administracijom.

 Veze s američkim konzervativnim krugovima

Dodikov politički krug posljednjih godina nastojao je izgraditi kontakte i izvan tradicionalnih diplomatskih kanala. U javnosti su se u tom kontekstu spominjala različita imena iz američkog konzervativnog političkog i poslovnog okruženja, uključujući Mikea Flynna, Roda Blagojevicha i Rudyja Giulianija.

Pažnju je privukla i posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, gdje je boravio na poziv Igora Dodika. Američka ambasada u Bosni i Hercegovini tada je saopćila da je riječ o privatnoj posjeti.

Takvi kontakti sami po sebi ne znače da postoji zvanična promjena američke državne politike prema Dodiku. Ipak, oni pokazuju nastojanje njegovog političkog kruga da pronađe nove kanale komunikacije s ljudima koji imaju pristup konzervativnim političkim i poslovnim mrežama u SAD-u.

Šta to znači za Sarajevo?

Puljić istovremeno smatra da je promjena američkog političkog okruženja pokazala slabosti pristupa dijela političkih struktura iz Sarajeva. Prema njegovoj ocjeni, dugo se računalo na tradicionalnu američku politiku prema BiH i na pretpostavku da će Washington nastaviti djelovati na isti način kao u periodu nakon rata.

Takva očekivanja danas više nisu dovoljna.

Američka politika prema BiH zavisi od šireg geopolitičkog konteksta, ali i od sposobnosti domaćih aktera da svoje interese predstave ljudima koji donose odluke u Washingtonu. Zbog toga se sve više govori o značaju profesionalnog lobiranja, direktnih kontakata s američkim političarima i jasnog predstavljanja interesa Bosne i Hercegovine.

Hoće li se pritisak vratiti?

Najvažnije pitanje jeste koliko je promjena odnosa prema Dodiku stvarna i koliko može trajati. Politički odnosi između Washingtona i Banje Luke mogu se promijeniti relativno brzo ako dođe do poteza koji bi američka administracija ocijenila kao prijetnju stabilnosti BiH ili američkim interesima.

Zbog toga trenutna komunikacija s pojedinim američkim konzervativnim krugovima ne znači da je Dodik dobio trajnu zaštitu od novih američkih mjera. Njegov položaj i dalje će zavisiti od konkretnih političkih poteza, odnosa prema državnim institucijama i procjene Washingtona o tome koliko njegova politika odgovara američkim interesima.

Za Bosnu i Hercegovinu cijela situacija nosi i širu poruku. Međunarodna podrška ne može se posmatrati kao nešto što je trajno zagarantovano. Promjene u velikim državama, uključujući SAD, mijenjaju i prostor u kojem djeluju politički akteri iz BiH.

Dodikov politički krug pokušava iskoristiti novu američku atmosferu kako bi promijenio sliku o lideru SNSD-a u Washingtonu. Hoće li u tome uspjeti dugoročno zavisit će manje od lobističkih poruka, a mnogo više od konkretnih poteza na terenu i procjene američke administracije o tome gdje se nalaze njeni stvarni strateški interesi.