Smrt Ratka Mladića i najave o njegovom ukopu u Srbiji izazvale su nove političke reakcije u regionu, ali i izvan njega. Posebno snažna poruka stigla je iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je republikanski kongresmen Joe Wilson kritikovao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog mogućnosti da Mladić bude sahranjen uz počasti.
Wilson smatra da bi eventualno službeno odavanje počasti pravosnažno osuđenom ratnom zločincu predstavljalo ozbiljan politički i historijski problem. Njegova reakcija istovremeno je otvorila pitanje može li međunarodni pritisak utjecati na odluke Beograda o načinu organizacije sahrane.
Wilson uputio oštru poruku Vučiću
Joe Wilson, republikanski član Predstavničkog doma Kongresa SAD-a i supredsjedavajući Helsinške komisije, reagovao je na informacije koje se odnose na planirani ukop Ratka Mladića u Srbiji.
Američki kongresmen direktno je prozvao Aleksandra Vučića, koristeći veoma oštro poređenje kada je govorio o mogućnosti odavanja počasti Mladiću.
„Neshvatljivo je da Vučić planira sahraniti ratnog zločinca Mladića uz počasti. To je kao da Njemačka odaje državne počasti Hitleru“, poručio je Wilson.
Riječ je o jednoj od najoštrijih javnih reakcija koje su do sada stigle iz američkih političkih krugova nakon Mladićeve smrti.
Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Zašto Wilsonova reakcija privlači pažnju?
Njegova izjava dobija dodatnu političku težinu zbog funkcija koje obavlja i dugogodišnjeg angažmana na pitanjima koja se odnose na Zapadni Balkan.
Wilson je dugogodišnji član američkog Kongresa, a kroz Helsinšku komisiju bavi se pitanjima ljudskih prava, demokratije, sigurnosti i međunarodne stabilnosti.
U posljednje vrijeme javno je zauzimao kritičan stav prema pojedinim potezima vlasti u Beogradu, uključujući odnos Srbije prema Rusiji i pitanja koja se tiču regionalne sigurnosti.
Zbog toga njegova najnovija poruka ne mora ostati samo pojedinačna reakcija na Mladićevu sahranu. Ona pokazuje da bi odnos Srbije prema Mladiću nakon njegove smrti mogao postati dio šire političke debate u Washingtonu.
Sahrana prerasla u političko pitanje
Rasprava o ukopu Ratka Mladića već je izašla iz okvira privatne, porodične i vjerske ceremonije.
Posebno osjetljivo pitanje jeste mogućnost državnih ili vojnih počasti, odnosno eventualno učešće državnih institucija u organizaciji ceremonije.
Upravo taj aspekt izazvao je Wilsonovu reakciju.
Za porodice žrtava genocida u Srebrenici i drugih zločina za koje je Mladić pravosnažno osuđen, eventualno institucionalno veličanje njegovog lika bilo bi posebno bolno.
Istovremeno, u dijelu javnosti i političke scene u Srbiji i Republici Srpskoj prema Mladiću postoji potpuno drugačiji odnos, zbog čega njegova smrt ponovo izaziva duboke podjele.
Rasprava se zato više ne odnosi samo na pitanje gdje će Mladić biti ukopan, već i na političku poruku koju bi eventualno službeno odavanje počasti poslalo o odnosu prema presudama međunarodnih sudova i ratnom naslijeđu devedesetih.
Wilson i ranije zagovarao snažniji pritisak
Wilson je i ranije podržavao strožiji američki pristup prema pojedincima i strukturama na Zapadnom Balkanu za koje smatra da ugrožavaju demokratske procese i regionalnu stabilnost.
Njegovo ime povezano je i s inicijativama u američkom Kongresu kojima se zagovara mogućnost sankcija i zabrane izdavanja viza osobama za koje se procijeni da podrivaju mir, stabilnost ili teritorijalni integritet zemalja regiona.
Wilson je javno kritikovao i određene poteze povezane sa sankcijama prema Naftnoj industriji Srbije, kompaniji koja je zbog ruskog vlasništva postala važno pitanje u odnosima Washingtona, Beograda i Moskve.
Njegovu reakciju na najavljeni način Mladićeve sahrane zbog toga je moguće posmatrati i u okviru njegovog šireg političkog stava prema vlastima Srbije.
Vučić pred osjetljivim političkim pitanjem
Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića pitanje organizacije Mladićeve sahrane moglo bi predstavljati osjetljiv politički izazov.
S jedne strane nalazi se dio domaće javnosti koji prema bivšem komandantu VRS-a ima pozitivan odnos, dok Srbija, s druge strane, nastoji održavati političke i ekonomske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i državama Evropske unije.
Upravo zbog toga bi potez koji bi međunarodni partneri protumačili kao službenu glorifikaciju osobe pravosnažno osuđene za genocid i druge ratne zločine mogao izazvati dodatne reakcije.
Posebnu političku težinu imalo bi eventualno prisustvo visokih državnih ili vojnih zvaničnika, korištenje državnih simbola ili uključivanje institucija Srbije u ceremonijalni dio sahrane.
Ipak, potrebno je napraviti jasnu razliku između privatnog ukopa i zvaničnog državnog ceremonijala. Sama činjenica da će Mladić biti sahranjen u Srbiji ne znači da mu država odaje počast. Političko pitanje nastalo bi prvenstveno ukoliko bi u ceremoniju bile službeno uključene državne institucije ili državni protokol.
Hoće li reakcija iz Washingtona promijeniti planove?
Wilsonova poruka sada otvara pitanje hoće li reakcije iz SAD-a, ali eventualno i drugih zapadnih država, imati utjecaja na konačan način organizacije Mladićeve sahrane.
U ovom trenutku ne može se tvrditi da će Beograd zbog izjave jednog američkog kongresmena promijeniti bilo kakvu odluku ili planirani protokol.
Međutim, činjenica da je pitanje stiglo do američkog Kongresa pokazuje da tema ima i međunarodnu političku dimenziju.
U narednim danima zbog toga će posebna pažnja biti usmjerena na poteze vlasti u Srbiji, eventualno prisustvo državnih zvaničnika na sahrani, kao i moguće nove reakcije iz Washingtona i evropskih prijestolnica.
Način na koji će Mladić biti ispraćen mogao bi tako postati mnogo više od pitanja same sahrane – mogao bi predstavljati novi test odnosa Srbije prema pravosnažnim presudama međunarodnih sudova i ratnom naslijeđu devedesetih.