Izmjene i dopune Zakon o penzionom i invalidskom osiguranju FBiH, koje su stupile na snagu krajem januara, izazvale su značajnu pažnju javnosti, posebno zbog novog rješenja predviđenog članom 81. Ovim članom uveden je diferencirani model obračuna starosnih penzija, što u praksi znači da visina najniže penzije više nije jedinstvena, već zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika.
Prema novom modelu, najniža starosna penzija određuje se kao procenat prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz primjenu redovnog usklađivanja u godini ostvarivanja prava. To znači da minimalni iznos više nije fiksan za sve korisnike, nego varira u zavisnosti od godina staža. U pojedinim slučajevima, iznos može biti niži od dosadašnjeg minimalnog praga koji je važio prije izmjena zakona, što je izazvalo zabrinutost među budućim penzionerima.
Iz Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje pojašnjavaju da su istim članom precizirane i odredbe koje se odnose na invalidske i porodične penzije. Ukoliko je korisniku invalidske ili porodične penzije obračunati iznos manji od najniže penzije definisane članom 81, isplaćuje mu se najniža penzija. Taj iznos, kako navode iz Zavoda, ne može biti niži od 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, nakon usklađivanja.
Primjer izračuna pokazuje kako se dolazi do garantovanog minimuma. Ako je prosječna penzija u decembru prethodne godine iznosila 651,05 KM, uz usklađivanje od 11,2 posto dolazi se do iznosa od 723,97 KM. Kada se na taj iznos primijeni faktor od 90 posto, dobija se 651,57 KM, što predstavlja minimalni prag za određene kategorije korisnika. Ovaj iznos osigurava se korisnicima invalidske penzije te onima koji pravo na porodičnu penziju ostvaruju nakon smrti aktivnog osiguranika, ukoliko im obračunata penzija ne prelazi najniži propisani nivo.
Poseban izuzetak predviđen je za korisnike porodične penzije koji pravo ostvaruju nakon smrti korisnika koji je već primao najnižu penziju. U tom slučaju, članovima porodice garantuje se isti minimalni iznos koji je primao preminuli korisnik, bez dodatnog umanjenja.
S druge strane, ukoliko je preminuli imao penziju višu od najniže, porodična penzija se određuje procentualno u odnosu na iznos njegove penzije, zavisno od broja članova porodice koji ostvaruju pravo. Tako jedan član porodice ostvaruje 70 posto iznosa, dva člana 80 posto, tri člana 90 posto, dok četiri i više članova imaju pravo na 100 posto penzije preminulog.
Primjera radi, ukoliko je penzija preminulog korisnika iznosila 1.250 KM, jedan član porodice imao bi pravo na 70 posto tog iznosa, odnosno 875 KM. U slučaju većeg broja korisnika, procenat se povećava u skladu sa zakonskim odredbama.
Izmjene zakona imaju za cilj preciznije usklađivanje sistema s finansijskim mogućnostima fonda, ali su otvorile i pitanja dugoročne održivosti i socijalne sigurnosti penzionera, posebno onih s kraćim stažom osiguranja.
