Pregovori o smjeni Christiana Schmidta: Međunarodna zajednica razmatra i izmještanje OHR-a iz Sarajeva
Podnaslov:
Schmidt bi mogao napustiti poziciju visokog predstavnika do kraja godine, dok se raspravlja i o mogućem premještanju sjedišta OHR-a u Ženevu. Istovremeno, vlasti iz Zagreba traže izmjene Izbornog zakona uoči njegovog odlaska.
Dio međunarodne zajednice, uključujući Sjedinjene Američke Države, započeo je interne razgovore o smjeni visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christiana Schmidta, saznaje Istraga.ba pozivajući se na diplomatske izvore. Schmidt bi, prema trenutnim planovima, trebao napustiti funkciju do kraja 2025. godine, dok se paralelno razmatra i moguće premještanje sjedišta Ureda visokog predstavnika (OHR) iz Sarajeva u Ženevu.
— “U ovom trenutku postoje rasprave i da se Ured visokog predstavnika izmjesti u Ženevu”, naveli su sagovornici portala.
Neslaganja unutar međunarodne zajednice
Uprkos dugogodišnjoj institucionalnoj podršci OHR-u, finansijska i politička potpora ovoj instituciji počinje slabiti. Ambasada SAD-a, prema istim izvorima, ove godine je kasnila s uplatom svojih tranši za rad OHR-a. Inače, najveći donator je Evropska unija sa 47,68 posto ukupnih sredstava, dok SAD učestvuju sa 22 posto, Japan sa 10 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo sa 6,69 posto, a ostatak dolazi od drugih međunarodnih partnera, uključujući i Rusiju — koja je još 2021. godine prekinula svoje finansiranje i učešće u radu Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC).
Zagrebačka agenda i Schmidtov mandat
Dok traje tiha diplomatska inicijativa za njegovu smjenu, vlasti Republike Hrvatske pokušavaju iskoristiti Schmidtov kraj mandata za ostvarenje političkih ciljeva. Prema informacijama Istrage, Zagreb insistira da visoki predstavnik do odlaska nametne izmjene Izbornog zakona BiH, koje bi, de facto, omogućile HDZ-u BiH sigurnu kontrolu nad izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Christian Schmidt je od početka svog mandata, preuzetog 2. augusta 2021. godine, bio meta kritika iz različitih političkih krugova — naročito iz entiteta Republika Srpska, koji osporava njegov legitimitet. Međutim, sve njegove odluke, uključujući i one donesene u korist HDZ-a BiH, primjenjene su i na prostoru tog entiteta.
Najkontroverznija odluka uslijedila je u izbornoj noći 2022. godine kada je Schmidt, bez konsultacija s bošnjačkim predstavnicima, izmijenio Ustav Federacije BiH i Izborni zakon u korist HDZ-a. Kasnije, u aprilu 2023, suspendovao je Ustav FBiH na jedan dan kako bi bez potpisa bošnjačkog potpredsjednika imenovao novi entitetski izvršni kabinet.
Hrvatski premijer Andrej Plenković tada nije skrivao ulogu svoje vlade u dogovorima sa Schmidtom. — „S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno“, izjavio je Plenković, potvrđujući direktno političko učešće Zagreba u ovim izmjenama.
Schmidt i hrvatska odlikovanja
Christian Schmidt je nositelj hrvatskog odlikovanja Red Ante Starčevića, koje mu je formalno dodijeljeno još 2013. godine, a uručeno tek 2020. godine u Zagrebu. Dodjelu je obrazložio tadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, ističući njegov doprinos hrvatskim vanjskopolitičkim interesima.
Kontroverze u vezi s tim ordenom dodatno su rasplamsane činjenicom da je istim odlikovan i Jadranko Prlić, pravosnažno osuđeni ratni zločinac, čime su se povukle ozbiljne paralele i pitanje političke pristrasnosti Schmidtovog angažmana u BiH.
Zaključak
Pregovori o smjeni visokog predstavnika, uz moguće izmještanje OHR-a iz Sarajeva i politički pritisak iz Zagreba, označavaju novu fazu međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. Dok Schmidtov mandat ulazi u završnicu, otvorena pitanja o njegovim potezima, nasljedniku i budućnosti međunarodne uprave nad BiH ostaju visoko na agendi ključnih svjetskih aktera.