Plenković u Mostaru o izborima u BiH: „Legitimitet je u političkom životu najvažniji“
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je tokom boravka u Mostaru da očekuje kako se nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini neće ponavljati situacija u kojoj, prema njegovom tumačenju, birači iz reda bošnjačkog naroda imaju presudan utjecaj na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Plenković je o tome govorio odgovarajući na pitanje novinara o predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini, koji su zakazani za 4. oktobar, te činjenici da uoči izbora nije došlo do promjena Izbornog zakona koje Hrvatska već duže vrijeme zagovara.
„Smatramo da takva praksa nije dobra ni za izgradnju povjerenja niti za funkcioniranje institucija i vjerujemo da to nakon ovih izbora neće biti slučaj“, rekao je Plenković u Mostaru.
Njegova izjava ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja u političkim odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, odnosno pitanje načina izbora članova Predsjedništva BiH i koncepta legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.
Zagreb i dalje insistira na promjeni Izbornog zakona
Plenković je ponovio da Hrvatska podržava izmjene Izbornog zakona BiH kojima bi se, kako smatra službeni Zagreb, osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama države.
Prema njegovim riječima, takve promjene trebale bi omogućiti da izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude više povezan s političkom voljom hrvatskih birača u Federaciji BiH.
Hrvatski premijer podsjetio je da su prije prethodnih općih izbora vođeni pregovori o mogućim izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ali da dogovor na kraju nije postignut.
„Smatramo da je šteta da uoči prošlih općih izbora nakon razgovora koji su vođeni nije došlo do tih ograničenih izmjena Ustava i izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da se jedan od dvoje članova Predsjedništva koji se biraju na teritoriju Federacije, a pri tome mislim na hrvatskoga člana Predsjedništva, bira od strane birača koji su Hrvati“, kazao je Plenković.
On je ocijenio da bi takvo rješenje bilo u skladu s onim što Hrvatska vidi kao duh Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Plenković očekuje dogovor nakon izbora
Hrvatski premijer nije najavio da će se postojeća situacija promijeniti prije izbora, već je izrazio očekivanje da bi domaće političke stranke nakon izbornog procesa mogle ponovo otvoriti pitanje reforme izbornog zakonodavstva.
Prema njegovom stavu, pitanje političkog legitimiteta predstavlja jedan od ključnih elemenata funkcioniranja demokratskih institucija.
„Legitimitet je ono što je u političkom životu najvažnije, a on se dobiva pravednim sustavima, a ne sustavima koji imaju svojevrsne nesavršenosti, pa onda i ozbiljne političke anomalije“, rekao je Plenković.
Ovo pitanje već godinama izaziva različita tumačenja u Bosni i Hercegovini.
Dok hrvatske stranke i zvanični Zagreb insistiraju na tome da svaki konstitutivni narod treba imati mogućnost izbora vlastitih političkih predstavnika, dio bošnjačkih stranaka smatra da bi takve promjene mogle dodatno produbiti etničke podjele i ograničiti princip jednakog biračkog prava.
Zašto je izbor člana Predsjedništva i dalje sporna tema?
Prema važećem Ustavu BiH, Predsjedništvo se sastoji od tri člana, odnosno jednog Bošnjaka i jednog Hrvata koji se biraju s područja Federacije BiH te jednog Srbina koji se bira s područja Republike Srpske.
U Federaciji BiH birači mogu glasati za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata, bez obzira na vlastitu nacionalnu pripadnost.
Upravo zbog toga hrvatske političke stranke već duže vrijeme problematiziraju mogućnost da kandidat koji dobije podršku većeg broja bošnjačkih birača bude izabran na funkciju hrvatskog člana Predsjedništva.
S druge strane, zagovornici postojećeg modela ukazuju na činjenicu da izborno pravo u BiH nije organizovano tako da birači glasaju isključivo za pripadnika vlastitog naroda, odnosno da bi uvođenje takvog principa moglo otvoriti nova ustavna i politička pitanja.
Neočekivano pitanje o Miloradu Dodiku
Plenković je tokom boravka u Mostaru dobio i pitanje koje se odnosilo na Milorada Dodika i odnos Hrvatske prema političkim prilikama u Bosni i Hercegovini.
Tema Dodika dodatno je značajna zbog činjenice da je njegov politički odnos prema institucijama BiH posljednjih godina bio predmet brojnih rasprava u zemlji i međunarodnoj zajednici.
Odgovor hrvatskog premijera privukao je pažnju upravo zato što je pokazao kako Zagreb posmatra odnose s različitim političkim akterima u Bosni i Hercegovini, ali i kakvu poziciju Hrvatska želi zauzeti uoči novih izbora.
Plenkovićeve poruke iz Mostara zato se ne mogu posmatrati samo kroz pitanje samog izbornog dana. One su dio šireg političkog odnosa Zagreba prema reformi izbornog sistema u BiH i nastojanja Hrvatske da pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini ostane visoko na političkoj agendi.
Izbori ponovo otvaraju pitanje odnosa tri konstitutivna naroda
Predstojeći izbori tako će ponovo staviti u fokus pitanje odnosa između principa građanskog predstavljanja i principa konstitutivnosti naroda.
Za hrvatske političke predstavnike legitimno predstavljanje predstavlja jedno od ključnih pitanja političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, dok bošnjačke i građanske stranke različito gledaju na modele koji bi biračima ograničili mogućnost glasanja za kandidate na osnovu njihove nacionalne pripadnosti.
Upravo zbog toga svaka rasprava o promjeni Izbornog zakona nosi značajan politički teret.
Ono što je trenutno izvjesno jeste da će izbori biti održani prema važećim pravilima, dok će pitanje eventualnih promjena izbornog sistema ostati otvoreno za period nakon izbora.
Plenkovićev nastup u Mostaru pokazuje da Hrvatska od tog pitanja ne odustaje, a ostaje da se vidi hoće li domaće političke stranke nakon izbornog procesa uspjeti pronaći kompromis koji bi istovremeno uvažavao konstitutivnost naroda, političku ravnopravnost i prava svih građana Bosne i Hercegovine.