Hrvatske stranke pripremaju novi model izbora članova Predsjedništva BiH
Pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona BiH ponovo je otvoreno u političkim pregovorima, a hrvatske političke stranke rade na novom prijedlogu reformi koji bi uskoro trebao biti predstavljen javnosti i političkim partnerima.
Prema dostupnim informacijama, prijedlog predviđa izmjene načina izbora članova Predsjedništva BiH, ali i proširenje prava kandidature za najviše državne funkcije.
Ključna promjena odnosi se na član V Ustava BiH, koji reguliše sastav Predsjedništva. Prema novom prijedlogu, Predsjedništvo bi i dalje činila tri člana – jedan bošnjački i jedan hrvatski član birani s područja Federacije BiH te jedan srpski član biran iz Republike Srpske.
Za usvajanje ovakve ustavne promjene bila bi potrebna dvotrećinska većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Predložene izmjene predviđaju i da se za svaku od tri pozicije mogu kandidovati pripadnici odgovarajućih konstitutivnih naroda, ali i građani koji se izjašnjavaju kao Ostali. Istovremeno bi bila ukinuta ograničenja vezana za mjesto prebivališta, što bi omogućilo Srbima iz Federacije BiH te Bošnjacima i Hrvatima iz Republike Srpske kandidaturu za članove Predsjedništva.
Kada je riječ o izbornom procesu, način izbora srpskog člana Predsjedništva u Republici Srpskoj ostao bi nepromijenjen. Promjene bi se odnosile isključivo na izbor bošnjačkog i hrvatskog člana iz Federacije BiH.
Prema predloženom modelu, građani Federacije BiH i dalje bi u prvom krugu direktno glasali za kandidate. Nakon toga bi tri najbolje plasirana kandidata za svaku poziciju bila upućena na potvrđivanje u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Kandidat koji osigura podršku najmanje 12 delegata odgovarajućeg kluba naroda bio bi izabran za člana Predsjedništva. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, prag bi bio spušten na osam delegata. Ako ni tada ne bi bilo potrebne podrške, mandat bi pripao kandidatu koji je osvojio najveći broj glasova građana u prvom krugu.
Predlagači smatraju da bi ovakav model mogao istovremeno odgovoriti na zahtjeve iz presuda Evropskog suda za ljudska prava i riješiti dugogodišnje političke sporove oko izbora članova Predsjedništva BiH.
Ostaje otvoreno pitanje da li će prijedlog dobiti podršku drugih političkih stranaka, s obzirom na to da su za njegovu realizaciju neophodne ustavne izmjene i širok politički konsenzus na državnom nivou.
