data-nosnippet>
OS BiH pokreću rezervni sastav: Prvi pozivi civilima očekuju se naredne godine
Sarajevo, 15. juli 2025. | Piše: Redakcija
Nakon gotovo dvije decenije postojanja, Oružane snage Bosne i Hercegovine (OS BiH) naredne godine kreću u formiranje rezervnog sastava, čime se ispunjavaju odredbe iz ključnog strateškog dokumenta Pregled odbrane, ali i zakonski okvir predviđen Zakonom o odbrani BiH.
Proces ustrojavanja rezervnog sastava inicirao je ministar odbrane Zukan Helez, a kompletiranje seta podzakonskih akata, uključujući i Pravilnik o službi u rezervnom sastavu, očekuje se do kraja 2025. godine. Nakon toga, uslijediće prvi javni pozivi građanima iz civilnog sektora da se dobrovoljno prijave u rezervni sastav.
Do 5.000 rezervista – prioritet deficitarna zanimanja
Prema postojećim propisima, broj pripadnika rezervnog sastava OS BiH može iznositi do 50% odobrenog broja profesionalnog sastava, što znači da će BiH imati mogućnost da formira do 5.000 rezervista.
Rezervni sastav će biti kombinovanog tipa – sastavljen dijelom od bivših profesionalnih vojnika, a primarno od lica iz civilstva, uključujući inženjere, ljekare, tehničare i drugo stručno osoblje, naročito u oblastima koje su prepoznate kao deficitarne.
Ko se može prijaviti i kakva je uloga rezerve?
U skladu s članom 36. Zakona o odbrani BiH, rezervisti mogu biti bivši pripadnici OS BiH, ali i lica bez prethodnog vojnog iskustva. Ministarstvo odbrane će imati ovlaštenje da angažuje civile na osnovu stručnosti i specijalističkih potreba.
Svi pripadnici rezervnog sastava moći će biti prevedeni u aktivnu vojnu službu ukoliko se ukaže potreba za popunjavanjem formacijskih mjesta u OS BiH.
U skladu s planom, biće uspostavljen sistem prilagođene vojne obuke, u zavisnosti od specijalnosti i uloge koju rezervista treba da ima – kao vojnik, podoficir ili oficir.
Zaštita prava i novčane naknade za rezerviste
U cilju zaštite prava lica iz civilnog sektora koja će biti angažovana kao rezervisti, Ministarstvo odbrane BiH je započelo pregovore sa entitetskim ministarstvima rada kako bi se uskladili propisi i osiguralo očuvanje radnih mjesta rezervista tokom trajanja njihove službe.
Takođe, predviđene su novčane naknade za angažovane pripadnike rezervnog sastava, čime se osigurava minimalna finansijska podrška za vrijeme njihovog angažmana.
Dugoročna strategija: Jačanje otpornosti i sigurnosne kulture
Za razliku od susjednih zemalja koje obnavljaju obavezni vojni rok (kao što je slučaj u Srbiji i Hrvatskoj), BiH se u trenutnim okolnostima odlučila za fleksibilniji model.
Formiranjem rezervnog sastava, BiH ne uvodi vojni rok, ali pravi strateški iskorak u podizanju ukupne odbrambene sposobnosti države i sigurnosne kulture građana. U kriznim situacijama, ovaj sastav može imati presudan značaj.
