Poslodavci poručuju da se ne može očekivati veći rast minimalne plaće, dok sindikati upozoravaju da inflacija znatno smanjuje stvarnu kupovnu moć radnika.
Odluka Vlade FBiH o minimalcu od 1.000 KM važi do kraja ove godine, a s njenim istekom otvara se pitanje visine minimalne plaće u 2026. godini. Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Safudin Čengić nedavno je izjavio da u narednoj godini ne treba očekivati drastično povećanje minimalca.
Najavio je da će na sjednici ESV-a, zakazanoj za 26. novembar, biti razmatrani modeli za određivanje minimalne plaće u FBiH za 2026. godinu. Kako je naveo, značajniji rast teško je ostvariv bez jačanja proizvodnje, izvoza i ukupne ekonomske aktivnosti.
Prema njegovim riječima, nova vrijednost mora se stvarati kroz kvalitetan proizvod i izvoz kako bi poslodavci mogli isplaćivati veće iznose radnicima.
Iz poslodavačkih krugova može se zaključiti da ovakve poruke predstavljaju svojevrsno „pozicioniranje“ pred pregovore, uz očekivanje da Vlada FBiH ponudi određene fiskalne olakšice – poput smanjenja doprinosa, većeg neoporezivog dijela ili šire poreske reforme – koje bi otvorile prostor za povećanje minimalne plaće.
S druge strane, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović ranije je istaknuo da će sindikati svakako insistirati na većem minimalcu, budući da su troškovi života višestruko porasli.
“Svaki dan određeni proizvodi poskupljuju, a te plaće sigurno moraju biti puno bolje i puno veće”, poručio je Kurtović, prenosi Stav.ba.
Inflacija je dodatno oslabila vrijednost minimalne plaće: sindikalna potrošačka korpa (prema procjeni SSSBiH) u februaru je iznosila 3.157,40 KM, dok je u oktobru porasla na 3.312,40 KM – što je povećanje od 155 KM.
