Politički obrti u Bosni i Hercegovini nisu neuobičajeni, ali je najnovija promjena stava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o pitanju državne imovine privukla izuzetnu pažnju. Čović, koji je godinama bio jedan od najglasnijih protivnika intervencija Visokog predstavnika, sada otvoreno poručuje da je vrijeme da Christian Schmidt reaguje i donese odluke koje domaći političari ne mogu usvojiti.
Ovaj politički zaokret nije nastao preko noći. Iako se promjena dogodila u kratkom periodu, jasno je da je motivisana konkretnim interesima – prije svega infrastrukturnim projektima od ključnog značaja za Hercegovinu, kao i lokalnim političkim kalkulacijama HDZ-a.
Od protivljenja OHR-u – do poziva na intervenciju
Još 21. jula 2025., na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH u Mostaru, Čović je poručio:
“Ne podržavam bilo kakvo nametanje odluka Visokog predstavnika. Što prije zatvorimo OHR, prije ćemo postati autonomni.”
Takav stav pratio je dugogodišnju politiku HDZ-a – protivljenje nametnutim rješenjima, insistiranje da odluke donesu domaće institucije i koordinacija sa stavovima SNSD-a i Milorada Dodika.
Međutim, već početkom novembra retorika se mijenja. Čović prvi put naglašava da Schmidt “može korigirati postojeća rješenja”, posebno u kontekstu infrastrukturnih projekata oko Mostara. A 5. decembra potpuno jasno formuliše stav:
“Ako domaći političari ne mogu usvojiti zakone, oni koji su ranije nudili rješenja trebaju ih prilagoditi realnim potrebama.”
Riječ “oni” u ovoj izjavi jasno se odnosi na Visokog predstavnika.
Zašto dolazi do zaokreta?
Ovo nije promjena ideologije – radi se o pragmatičnom, politički motivisanom potezu. Glavni uzrok je blokada ključnih infrastrukturnih projekata u Hercegovini, posebno trasa autoputa u okolini Mostara.
Projekti su zaustavljeni zbog neriješenog pitanja državne imovine. Da bi bilo šta moglo biti izgrađeno, Predsjedništvo BiH mora dati saglasnost.
Situacija je dodatno komplikovana:
-
Željka Cvijanović dala je saglasnost,
-
Denis Bećirović i Željko Komšić odbili su, pozivajući se na odluku OHR-a iz 2005.
Tom odlukom zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom dok se ne donese jedinstveni državni zakon – a takav zakon još ne postoji. Samim tim, svaki veliki projekat automatski ulazi u blokadu.
Za HDZ, ali i za ekonomske interese regije, Schmidtova intervencija postala je jedini način da se proces “odmrzne”.
Šta se sve smatra državnom imovinom?
Kategorije državne imovine obuhvataju:
– šume
– poljoprivredno zemljište
– elektroenergetske i telekomunikacijske mreže
– vodne površine i obale
– putnu i željezničku infrastrukturu
– koridore i zemljišta od strateškog značaja
Zbog nedostatka zakona o državnoj imovini, svaki veći projekat mora proći kroz politički zamršene procedure, a dogovor u Predsjedništvu BiH često izostaje. Upravo zato Čović sada nastoji prebaciti odgovornost na OHR i time ubrzati procese koji su za HDZ od suštinskog značaja.
