POČELA PLJENIDBA: Afera “Viaduct” mogla bi BiH koštati zgrade Centralne banke
Problemi zbog arbitražne presude u korist slovenačke firme „Viaduct“ dobivaju sve ozbiljnije razmjere – sada se direktno prijeti zapljenom imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u Mostaru. Riječ je o dugovanju koje je nastalo nakon što je Vlada Republike Srpske jednostrano raskinula ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu, što je rezultiralo tužbom i presudom pred međunarodnim arbitražnim sudom.
Kako je potvrđeno za N1 iz Centralne banke BiH, od Općinskog suda u Mostaru zaprimili su Rješenje o zapljeni imovine, iako se banka ni na koji način ne dovodi u vezu s ovim sporom. Međutim, naglašeno je da ovo rješenje nije konačno, jer je Centralna banka uložila blagovremeni prigovor, a žalbeni postupak je još u toku.
Iz Centralne banke navode da će iskoristiti sve pravne opcije koje im zakon dozvoljava kako bi zaštitili svoju imovinu i spriječili eventualne štetne posljedice. Ističu da nisu bili ni stranka u postupku, niti imaju bilo kakvu ugovornu ili zakonsku obavezu prema „Viaductu“, ali su ipak uvučeni u proces naplate duga.
O zapljeni imovine govorio je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, istaknuvši da je pljenidba formalno već započela. Naveo je da je zgrada Centralne banke u Mostaru već predmet izvršnog postupka, a postoji mogućnost da ista sudbina zadesi i objekte u Sarajevu, Banjoj Luci i drugim gradovima. Upozorio je da bi, ukoliko dođe do prodaje tih objekata na dražbama, šteta mogla biti znatno veća od duga – na primjer, zgrada vrijedna 10 miliona KM može biti prodata za samo 2 miliona KM.
Posebno je naglašeno da će, u konačnici, država BiH putem regresne tužbe naplatiti štetu od entiteta RS, jer je postojao ugovor u kojem je jasno navedeno da RS preuzima sve obaveze. Međutim, dok se ta sredstva ne povrate, šteta bi mogla biti ogromna.
BHANSA već trpi posljedice
Ovo nije jedina državna institucija koja trpi zbog neizmirenog duga. Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) već je ozbiljno pogođena – sredstva su im blokirana od strane Evropske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL), a plata zaposlenima je smanjena. Ukoliko se problem uskoro ne riješi, može biti ugroženo i funkcionisanje bh. zračnog prostora i aerodroma.
Podsjetimo, cijeli slučaj „Viaduct“ potiče još iz vremena kada je RS sklopila, pa zatim raskinula ugovor o koncesiji za gradnju hidroelektrana. Arbitražni sud u Washingtonu presudio je u korist slovenačke firme, a Vlada RS-a se još 2017. godine, putem tadašnje premijerke Željke Cvijanović, obavezala da će platiti odštetu bezuslovno. Danas, dug svakog dana raste za 18.000 KM i već je premašio iznos od 110 miliona KM.
Neuspjeli pokušaji dogovora
Na nedavnim sjednicama Vijeća ministara BiH raspravljalo se o mogućnostima otplate tog duga. Dvije opcije su stavljene na sto – da se dio dobiti Centralne banke iskoristi za otplatu, ili da se poveća budžetski okvir za državne institucije za 68 miliona KM. Ni jedna od opcija nije dobila saglasnost predstavnika Federacije BiH – premijer Nermin Nikšić i dopremijer Toni Kraljević bili su protiv, jer bi šteta najvećim dijelom pala na FBiH.
Ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto objasnio je da su nakon neuspjeha u pregovorima usvojena dva nova zaključka – jedan koji obavezuje ministra finansija Srđana Amidžića (SNSD) da pripremi novu verziju državnog budžeta, i drugi koji se odnosi na pronalaženje rješenja za hitno privremeno finansiranje BHANSA-e, kako bi se izbjegao kolaps zračnog saobraćaja.
Konaković je predložio i treću opciju – da se sredstva za otplatu duga pronađu među višegodišnjim kapitalnim ulaganjima, posebno onim koja se godinama odgađaju i ne realizuju. U izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH iz oktobra prošle godine navodi se da postoji značajan iznos neiskorištenih sredstava koja su godinama prenesena, te bi se jedan dio mogao iskoristiti za rješavanje ovog problema.
Nikšićev veto i reakcije iz RS-a
Premijer FBiH Nermin Nikšić ostao je pri stavu da ne može pristati na rješenja koja bi bila na štetu entiteta koji nije odgovoran za nastali dug. To je izazvalo oštru reakciju ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca (SNSD), koji je optužio Nikšića da izbjegava odgovornost.
Međutim, poruke iz Federacije podsjećaju da je zapravo RS ta koja je stvorila dug i potpisala obavezu njegove isplate, pa je nejasno kako se sada pokušava odgovornost prebaciti na državu i drugi entitet. Bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović takođe je naglasio da postoje načini da se dug isplati bez štete po državni budžet – samo treba koristiti zakonske mehanizme.
Za kraj, iz „Viaducta“ je stigla i poruka vlasnika firme – jasno je poručeno da od naplate neće odustati, pa makar išli na kompletnu državnu imovinu.
