Sve veći broj lokalnih zajednica u Federaciji BiH zahtijeva da budu izuzete iz pravila o neradnoj nedjelji, što je potaknulo entitetsku vladu da krene u izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini. Novi nacrt predviđa da se tokom godine omogući rad u ukupno 16 nedjelja, uz dodatne dvije koje bi mogle biti dozvoljene na osnovu zahtjeva lokalnih vlasti.
Tema neradne nedjelje sve češće se nalazi u središtu javnih rasprava, a građani s kojima je razgovarano uglavnom podržavaju ovu mjeru. „Smatram da je u redu da i ljudi koji rade u trgovinama imaju jedan dan odmora i normalan život“, kaže jedan sagovornik. Drugi dodaje: „Šest dana imamo da obavimo kupovinu, nije problem ako je nedjelja slobodna.“ Većina se slaže da svi radnici zaslužuju makar jedan slobodan dan u sedmici.
Sindikati ostaju čvrsti u svom zahtjevu – da se rad nedjeljom izbjegne ili barem dodatno plati.
„Bitno nam je da oni koji budu angažovani tog dana budu pošteno nagrađeni“, rekao je Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Fahrudin Šahović iz Tuzlanskog kantona podsjeća: „Radnici su godinama radili bez slobodnog dana. Sada se to napokon mijenja i mi to podržavamo.“
Premijer FBiH Nermin Nikšić predstavio je model „16+2“, pojasnivši da je predlog oblikovan u skladu s brojnim zahtjevima općina i gradova. „Bosna i Hercegovina ima značajan turistički potencijal i moramo to realno uzeti u obzir“, istakao je.
U entitetu RS stavovi su podijeljeni. Pojedine opštine, posebno one blizu granica, brinu da bi neradna nedjelja mogla negativno uticati na lokalnu privredu. Ipak, sindikalne organizacije te tvrdnje smatraju neutemeljenim. „Radnici u ovom entitetu nikada ništa nisu dobili bez borbe, sve je bilo mukom stečeno“, izjavila je Ranka Mišić iz Saveza sindikata RS.
Premijer RS Radovan Višković pokazao je spremnost na kompromis: „Možemo razgovarati o rješenju u kojem bi radnici, ako to žele, mogli raditi nedjeljom uz odgovarajuću nadoknadu – nemamo ništa protiv.“
Zanimljivo je da prema najnovijim izvještajima Porezne uprave FBiH, ukidanje rada nedjeljom nije imalo negativan uticaj na trgovinski promet – naprotiv, zabilježen je porast maloprodaje, što dodatno potvrđuje da se zaštita radničkih prava i ekonomski rast mogu uskladiti.