Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini John Ginkel okupio je danas u Sarajevu najvažnije političke aktere iz Federacije BiH s ciljem ubrzavanja realizacije projekta Južna interkonekcija, jednog od ključnih energetskih projekata za Bosnu i Hercegovinu i širu regiju. Sastanak je održan u organizaciji Ambasade SAD-a, a iz poruka koje su upućene jasno je da Washington očekuje hitne i konkretne korake domaćih vlasti, bez dodatnih političkih zastoja.
Na sastanku su učestvovali predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, kao i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović. Prisustvo gotovo svih ključnih lidera federalne vlasti i opozicije pokazuje ozbiljnost trenutka i važnost teme koja se nalazi na stolu.
Kako je saopćeno iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, administracija predsjednika Donalda Trumpa snažno podržava projekat Južna interkonekcija, koji bi Bosni i Hercegovini omogućio pristup američkom ukapljenom prirodnom gasu (LNG) putem Hrvatske. Prema planovima, gasovodom bi upravljala američka kompanija, što dodatno naglašava strateški interes SAD-a za stabilnost energetskog sektora u ovom dijelu Evrope.
Južna interkonekcija se već godinama smatra projektom od izuzetnog značaja jer bi Bosna i Hercegovina, koja je trenutno gotovo u potpunosti zavisna od ruskog gasa, dobila alternativni i sigurniji izvor snabdijevanja. Time bi se ojačala energetska nezavisnost zemlje, ali i smanjio politički pritisak koji proizlazi iz jednostrane zavisnosti od jednog dobavljača.
Poseban dio sastanka bio je posvećen nacrtu međunarodnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, bez kojeg projekat ne može biti realizovan. Uz to, razgovarano je i o zakonodavnim, administrativnim i prostorno-planskim procedurama koje bh. institucije moraju završiti u izuzetno kratkom roku kako bi se izbjeglo novo odlaganje.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković nakon sastanka izjavio je da su poruke američke strane bile jasne i nedvosmislene. Prema njegovim riječima, sastanak nije bio protokolarnog karaktera, već izrazito operativan, s precizno definisanim obavezama i rokovima.
„Dobijen je jasan hodogram. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Federacije BiH, moraju reagovati već u narednim danima. Parlamentarne procedure, posebno usvajanje prostorno-planskih akata, moraju se provesti bez nepotrebnog odugovlačenja“, poručio je Konaković, naglašavajući da je riječ o projektu koji prevazilazi dnevnu politiku.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić istakla je da je američka ambasada vrlo jasno stavila do znanja da Južna interkonekcija ne smije biti predmet političkih ucjena, trgovina ili uslovljavanja. Kako je rekla, investitori očekuju stabilno političko okruženje i funkcionalne institucije, a ne stalne blokade i međustranačke sukobe.
„Poruka iz Washingtona je nedvosmislena – nema političkih ustupaka i nema ucjena. Ovaj projekat mora biti realizovan isključivo u interesu građana i energetske sigurnosti države“, naglasila je Ćudić.
Ona je dodala da postoji spremnost da se povuku zahtjevi koji se trenutno nalaze pred Ustavnim sudom Federacije BiH, ali samo ukoliko se postigne jasan politički dogovor o izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji. Time bi se otvorio put za deblokadu procesa koji je ranije bio usporen političkim nesuglasicama.
Sastanak u Sarajevu ocijenjen je kao snažan diplomatski signal da Sjedinjene Američke Države ne žele više čekati. Washington, kako se može zaključiti iz poruka američkih zvaničnika, očekuje da vlasti u Bosni i Hercegovini pokažu političku zrelost i sposobnost donošenja odluka od strateškog značaja.
Ukoliko se projekat realizuje u planiranim rokovima, Južna interkonekcija mogla bi označiti prekretnicu za energetski sektor BiH, ali i dodatno učvrstiti političke i ekonomske veze zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.
