data-nosnippet>
Sud BiH odbio dostaviti kompletan snimak Dodikovog ročišta: Stručnjaci upozoravaju na opasnost od urušavanja povjerenja u pravosuđe
Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev portala Detektor za dostavljanje kompletnog video snimka sa ročišta Miloradu Dodiku, koje je održano početkom jula bez prethodne najave javnosti i medijima. Odluka je izazvala niz reakcija među novinarima i pravnim stručnjacima koji smatraju da ovakvo postupanje dodatno narušava povjerenje građana u pravosuđe BiH.
Ročište na kojem je predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku ukinut pritvor, nakon što se dobrovoljno pojavio na ispitivanju, ostalo je djelimično prikriveno od očiju javnosti. Iako je Sud BiH 5. jula medijima dostavio petominutni video zapis dijela ročišta, snimak je vidno montiran – dio govora sutkinje je izrezan, dok se govor Dodikovog advokata prekida prije završetka i bez prikaza formalnog zaključenja ročišta.
Portal Detektor zatražio je kompletan snimak, ali je Sud BiH zahtjev odbio, pozivajući se na odredbe Zakona o krivičnom postupku i navodeći da su tražene informacije “podložne ograničenju u cilju vođenja postupka”. Nisu, međutim, pojasnili koje tačno informacije smatraju osjetljivim niti na koji način bi njihovo objavljivanje ugrozilo proces.
Pravne i medijske reakcije
Advokatica Sabina Mehić smatra da je ročište, iako formalno javno, zapravo provedeno bez suštinske transparentnosti.
– Ne postoji predmet koji je više u javnom interesu od ovog. Odluka Suda da ne dostavi cjelokupan snimak nema zakonsko uporište – kazala je Mehić.
Bivši bjegunac od pravosuđa, Dodik se sedmicama nije odazivao na pozive za saslušanje, nakon čega mu je Sud BiH odredio pritvor i izdata je potjernica. Njegovo iznenadno pojavljivanje u Tužilaštvu i brzo ročište izazvali su sumnje u moguću političko-pravosudnu nagodbu, što su mnogi mediji prenijeli uz oslonac na nezvanične izvore i špekulacije.
Zato je novinarka Nove BH Vildana Kurtić – Duran poručila da je upravo u ovakvoj situaciji Sud BiH imao priliku pokazati dosljednu transparentnost:
– Sud je u prošlosti važio za najotvoreniju pravosudnu instituciju u zemlji. Sada se otvara prostor da se i drugi sudovi pozivaju na ‘procjenu javnog interesa’ kako bi ograničavali informacije.
Slično ističe i izvršna urednica portala Faktor Meldiana Mulaosmanović, koja naglašava da Sud nije ponudio zadovoljavajuće objašnjenje zašto ročište nije najavljeno, a snimak isporučen nepotpun:
– Ako je ročište bilo javno, ništa nije sprječavalo da se javnosti dostavi kompletan snimak. Opravdanja o zaštiti ličnih podataka ne stoje jer bi novinari sve to čuli da im nije bio onemogućen pristup.
Zatvaranje vrata javnosti
Sud BiH u svom obrazloženju navodi da snimci s ročišta u dežurstvu ne bivaju odmah evidentirani na internet stranici jer služba za raspored ročišta tada ne radi. Navode i da se “svaki snimak reže” na maksimalno deset minuta, bez ličnih podataka, zbog “zaštite procesa”.
No, zamjenica urednika CIN-a Mirjana Popović upozorava da se selektivno objavljivanje informacija može tumačiti kao prikrivanje istine.
– Ovakve situacije dodatno hrane nepovjerenje, ljutnju i osjećaj da institucije pravosuđa nisu nezavisne. Transparentnost je ključna da bi građani povjerovali u integritet postupka – poručila je Popović.
