data-nosnippet>
Hitni samit u Bogoti: Počinje diplomatski otpor protiv izraelskog djelovanja u Gazi, cilj – sprovesti međunarodno pravo
U Bogoti, glavnom gradu Kolumbije, održan je dvodnevni samit koji je okupio predstavnike iz više od 30 zemalja s ciljem da se preduzmu konkretni koraci za zaustavljanje, kako je rečeno, “američki podržanog izraelskog genocida” nad Palestincima u Gazi. Riječ je o vanrednom okupljanju tzv. Haaške grupe, koju predvode Kolumbija i Južnoafrička Republika, zemlje koje su posljednjih mjeseci preuzele vodeću ulogu u međunarodnim pravnim i političkim inicijativama protiv izraelske vojne kampanje.
Samit kao “prekretnica”
Južnoafrički ministar pravde Ronald Lamola poručio je da je riječ o „prekretnici u globalnom odgovoru na urušavanje međunarodnog prava“. Istakao je da nijedna država ne može biti iznad zakona i da je međunarodna zajednica dužna reagirati na zločine koji, prema mišljenju mnogih, predstavljaju etničko čišćenje i genocid.
Kolumbija je, podsjetimo, raskinula diplomatske odnose s Izraelom 2023. godine, dok je Južnoafrička Republika tužila Izrael pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Upravo je to pravno djelovanje dobilo široku podršku u Globalnom Jugu i od brojnih eksperata za međunarodno pravo, genocid i ljudska prava.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Kolumbije Mauricio Jaramillo Jassir istakao je da „genocid nad Palestincima prijeti čitavom međunarodnom sistemu“ i da je vrijeme za prelazak sa riječi na djela.
Široka koalicija država, uključujući i članice NATO-a
Samitu su prisustvovale države iz različitih dijelova svijeta, među kojima su: Kina, Brazil, Indonezija, Meksiko, Pakistan, Alžir, Bangladeš, Libija, Palestina, ali i članice NATO-a i saveznici SAD-a poput Španije, Turske, Norveške, Portugala i Slovenije. Prisutnost ovih zapadnih zemalja dodatno je pojačala političku težinu samita i signalizirala pukotine u zapadnom konsenzusu o bezrezervnoj podršci Izraelu.
Posebna izvjestiteljica UN-a za okupirane palestinske teritorije, Francesca Albanese, nazvala je skup “najznačajnijim političkim događajem u posljednjih 20 mjeseci”, ističući da je došlo vrijeme da se međunarodno pravo prestane tretirati selektivno. Poručila je:
„Vrijeme je da se prekine tišina. Dosta je nekažnjivosti – ako sada ne djelujemo, postajemo saučesnici.“
Reakcije: SAD i Izrael u defanzivi
Reakcija američkog State Departmenta bila je oštra: optužili su zemlje okupljene na samitu za “instrumentalizaciju međunarodnog prava” s ciljem „promovisanja antizapadnih agendi“. Administracija Donalda Trumpa najavila je da će “agresivno braniti” interese SAD-a i Izraela pred ovim izazovima.
S druge strane, izraelska misija pri UN-u saopštila je da učesnici samita ignorišu napad Hamasa 7. oktobra i da je “moralno pogrešno vršiti pritisak na Izrael, a ne na Hamas”.
U fokusu: Ignorisanje presuda ICJ-a i ICC-a
Jedan od ključnih zahtjeva samita bio je sprovođenje naloga Međunarodnog suda pravde (ICJ) koji je naredio Izraelu da:
- spriječi genocidne akte,
- omogući neometan protok humanitarne pomoći,
- obustavi napade na Rafah.
Takođe, pozvana je međunarodna zajednica da podrži naloge Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Petro: Ako ne djelujemo sada, izdali smo Palestinu i pravo
Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, jedan od najglasnijih regionalnih lidera po pitanju Palestine, u autorskom tekstu za The Guardian upozorio je da bi ignorisanje međunarodnog prava moglo dovesti do njegovog potpunog kolapsa.
„Ako sada ne djelujemo, ne samo da izdamo palestinski narod, već i postajemo saučesnici u zločinima. Vrijeme je za hrabrost“, poručio je Petro.
Zaključak: Da li počinje nova era globalnog pritiska?
Samit u Bogoti mogao bi se pokazati kao preloman trenutak za međunarodno pravo i globalni poredak. Ako države okupljene oko Haaške grupe uspiju održati političko jedinstvo i iznađu mehanizme za pritisak – uključujući sankcije, priznanja, ili blokadu izraelske diplomacije u UN-u – moguć je početak ozbiljnijeg geopolitičkog pomaka.
U svakom slučaju, rastući broj država koje ne pristaju na dvostruke standarde međunarodnog prava šalje jasnu poruku: pravda, ako želi opstati, ne može biti selektivna.
