Kajan upozorio na diskriminaciju u Stocu: 249 Hrvata i samo 9 Bošnjaka u javnom sektoru
Federalni zastupnik Sanel Kajan (DF) traži objašnjenja od gradske vlasti zbog sumnji u sistemsku etničku neravnopravnost pri zapošljavanju, obrazovanju i kulturnom životu
Federalni zastupnik Sanel Kajan (DF) objavio je niz pitanja upućenih Gradskoj upravi Stoca, gradonačelniku Stjepanu Boškoviću (HDZ BiH) i predsjedniku Gradskog vijeća Stoca. Pozivajući se na članove 11 i 116 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Kajan traži odgovore o zapošljavanju u javnom sektoru, ravnopravnosti građana i kulturnoj diskriminaciji.
Neravnopravnost u zapošljavanju
Prema podacima koje je iznio, u javnom sektoru u Stocu zaposleno je ukupno 258 osoba, od kojih je 249 Hrvata (96,51%), dok Bošnjaka ima samo devet (3,49%). Zastupnik ističe da među direktorima i članovima upravnih odbora nema nijednog Bošnjaka, što, kako tvrdi, potvrđuje postojanje sistemske diskriminacije.
U Gradskoj upravi radi 82 zaposlenih, od kojih je 76 Hrvata i samo šest Bošnjaka, bez ijednog Bošnjaka na poziciji pomoćnika gradonačelnika. Sličan obrazac se ponavlja i u drugim ustanovama:
JU „Radimlja“ – 16 zaposlenih, svi Hrvati
JU „Centar za kulturu i sport“ – 10 zaposlenih, svi Hrvati
Komunalno d.o.o. Stolac – 32 zaposlena, 30 Hrvata i dva Bošnjaka, bez Bošnjaka na rukovodećim funkcijama
Centar za socijalni rad – 15 zaposlenih, 14 Hrvata i jedan Bošnjak
Dom zdravlja Stolac – 77 zaposlenih, svi Hrvati
Dječiji vrtić Stolac – 22 zaposlena, svi Hrvati
Vjerska i kulturna diskriminacija u vrtiću
Kajan je posebno istakao situaciju u Dječijem vrtiću, gdje tvrdi da se obilježavaju isključivo katolički praznici (Božić i Uskrs), dok se islamski praznici poput Bajrama uopće ne obilježavaju. Također navodi da djeca borave pod vjerskim obilježjima, što, kako tvrdi, onemogućava bošnjačkoj djeci da ravnopravno pohađaju tu ustanovu, iako se ona finansira iz zajedničkog budžeta.
Politička i kulturna isključenost
Zastupnik podsjeća i da Stolac, koji je prije rata imao devet mjesnih zajednica, danas nema nijednu. To, tvrdi, praktično isključuje Bošnjake iz procesa odlučivanja i kreiranja lokalnih politika. Pita i zašto se u institucijama ističu zastave koje nisu službena obilježja države BiH, Federacije BiH, Hercegovačko-neretvanskog kantona, niti Grada Stoca.
Zaštita kulturne baštine i ekologija pod znakom pitanja
Kajan se osvrnuo i na zaštitu nacionalnih spomenika. Istakao je da je u zoni nacionalnog spomenika „Stari grad Stolac“ izgrađen križni put, i to uprkos zabrani Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. Također je ukazao na murale s porukama koje veličaju ratne zločince i paradržavne tvorevine, koji se i dalje ne uklanjaju.
Upozorio je i na problematično odlaganje otpada pored rijeke Bregave, nacionalnog spomenika Badanj, te na ilegalno iskopavanje šljunka iz njenog korita, na šta lokalna vlast, prema njegovim riječima, ostaje nijema.
Nedostatak transparentnosti i jezička diskriminacija
Kajan je pitao i zašto se sjednice Gradskog vijeća Stoca ne prenose uživo niti se objavljuju njihovi snimci. Dodatno je naglasio da na službenoj web stranici grada Stoca ne postoji opcija korištenja bosanskog jezika, što vidi kao oblik jezičke diskriminacije.
Poziv na konkretne mjere i odgovornost
Na kraju, Kajan je zatražio da Gradska uprava jasno odgovori koje konkretne mjere planira poduzeti kako bi se osigurala ravnopravnost svih građana Stoca i ispravili, kako kaže, „očigledni primjeri diskriminacije u zapošljavanju, obrazovanju i pristupu javnim službama“.
Podsjetio je da je do sada više od pedeset puta zvanično tražio odgovore od Gradske uprave i gradonačelnika Stjepana Boškovića, ali da nikada nije dobio povratnu informaciju. Zato, kaže, pitanja ponovo iznosi javno i očekuje jasne i konkretne odgovore.
