data-nosnippet>
Trumpova administracija mogla bi povući američke vojne snage iz baltičkih zemalja kao dio šireg paketa pregovora s Rusijom, što izaziva ozbiljnu zabrinutost među evropskim zvaničnicima i analitičarima. Ovaj potez mogao bi se proširiti i na druge zemlje zapadne Evrope koje su pod zaštitom NATO-a, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za sigurnost cijelog kontinenta.
U trenutku kada su odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope postali napeti, ove procjene postaju sve realnije. Ove tenzije su postale još očiglednije tokom nedavne Minhenske konferencije o sigurnosti, gdje je potpredsjednik SAD-a, JD Vance, u svom govoru optužio evropske elite za podrivanje demokratije i slobode govora, što je izazvalo kritike među evropskim liderima. Prema jednoj izjavi koju je za Financial Times dao jedan istaknuti njemački političar, Vanceov govor je označen kao “direktan napad na evropsku demokratiju”, dok su visoki diplomati izjavili: “Evropa je sada sama”.
U pozadini ove promjene u američkoj vanjskoj politici, Trumpova administracija sve više favorizira krajnje desničarske ideologije u Evropi, dok traži kompromis sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Taj kompromis uključuje ne samo smanjenje američke podrške Ukrajini, već i povlačenje NATO trupa s teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza – što je jedan od ključnih zahtjeva Moskve. Ovakva politika prema Rusiji mogla bi oslabiti transatlantske odnose, koji su oduvijek temelj američko-evropske sigurnosne suradnje.
Evropski zvaničnici sada ozbiljno razmatraju hitne mjere kako bi odgovorili na ove prijetnje i smanjili svoju ovisnost o SAD-u, uključujući jačanje autonomnih odbrambenih kapaciteta. Osim toga, sve više se raspravlja o stvaranju evropskog sigurnosnog pakta koji bi bio neovisan o NATO-u i američkom utjecaju. Takve mjere su postale nužne jer evropski lideri smatraju da bi Trumpovo smanjenje angažmana u Evropi moglo dovesti do destabilizacije, posebno u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih izazova, poput ruskih ambicija prema Ukrajini i središnjoj Europi.
Ovaj potencijalni preokret u američkoj vanjskoj politici izaziva zabrinutost zbog budućnosti euroatlantske sigurnosti. Evropski lideri upozoravaju na potrebu hitne reakcije i veće političke kohezije kako bi se očuvala nezavisnost i sigurnost kontinenta, dok je u isto vrijeme neizvjesnost o tome kako će se ovi novi američki stavovi reflektirati na buduće odnose između Sjedinjenih Država i evropskih zemalja.
