Obilježena 33. godišnjica zločina u Prijedoru: Bećirović poručio da istina mora biti sačuvana
Kozarac, 20. juli 2025. – U mjestu Kozarac danas je obilježena 33. godišnjica sjećanja na žrtve ratnih zločina počinjenih na području Prijedora i doline rijeke Sane. Komemoraciji su prisustvovale porodice žrtava, preživjeli logoraši, predstavnici udruženja žrtava, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović te predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. U ime državnog vrha, prisutnima se obratio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.
Bećirović je tom prilikom odao počast za više od 3.176 civila ubijenih tokom sukoba, među kojima je bilo i 102 djece. U svom govoru podsjetio je na presude i činjenice koje je utvrdio Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), uključujući zaključke da su zločini u Prijedoru okarakterizirani kao zločini protiv čovječnosti.
„Zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini počinjeni u ovom dijelu Bosne i Hercegovine spadaju među najteže ratne zločine u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, kazao je Bećirović.
On je istakao da su ti zločini počinjeni u kontekstu agresije na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu.
„Mi pamtimo i imamo obavezu da o tome govorimo, pišemo, ali i da preduzimamo aktivnosti koje će dovesti do sankcioniranja svih ratnih zločinaca“, poručio je.
Bećirović je posebno podsjetio na presudu Radovanu Karadžiću, u kojoj je navedeno da je općina Prijedor bila „jedno od središta etničkog čišćenja u Bosni i Hercegovini“, te da su u toj općini Bošnjaci i Hrvati sistematski ubijani, zatvarani i progonjeni s ciljem trajnog uklanjanja.
„U Prijedoru i okolini nesrpsko stanovništvo bilo je primorano da nosi bijele trake. To stanovništvo su obilježili kao u najmračnijim danima evropske historije. To se ne smije zaboraviti“, rekao je.
Citatima iz govora američkog tužioca Roberta H. Jacksona na suđenjima u Nürnbergu, Bećirović je podsjetio da je civilizacija dužna suprotstaviti se zaboravu, jer zaborav vodi ka ponavljanju zločina.
„Naša je dužnost da budemo glas onih kojih više nema i da se borimo za njihovo dostojanstvo. Dobronamjerni ljudi moraju se boriti protiv mržnje, predrasuda i stigmatiziranja drugih ljudi samo zato što su različite vjerske, etničke ili druge pripadnosti“, naglasio je član Predsjedništva BiH.
Bećirović je najavio da vodi intenzivne aktivnosti kako bi arhivska građa Haškog tribunala bila pohranjena u Sarajevu, uz saglasnost Ujedinjenih nacija.
„U narednih 100 godina, ogromna arhivska građa sudova u Haagu predstavlja jednu od najznačajnijih knjiga kolektivnog pamćenja. Milioni dokumenata, tonskih i video zapisa bitni su ne samo za očuvanje istine, već i za razumijevanje naše stvarnosti“, izjavio je.
Dodao je kako borba za istinu ne smije biti svedena na simbolične datume, već mora biti trajna i uključena u sve institucije, obrazovanje, memorijale i udžbenike.
„Ubiti istinu znači ubiti i prošlost i budućnost. Mi pamtimo jer ako prestanemo pamtiti, zlo nam se može opet dogoditi. Naše pamćenje nije stvar izbora, ono je sudbinski važno za nas. Civilizirane države uče i izvlače dugoročne pouke. Nikada ne smijemo prestati govoriti istinu o nevinim žrtvama Prijedora i doline Sane“, zaključio je Bećirović.
Današnja komemoracija protekla je u znaku dostojanstva, sjećanja i poziva na istinu, pravdu i odgovornost za zločine koji su ostavili duboke posljedice u bosanskohercegovačkom društvu.
