Profesor Milan Blagojević o optužbama za napad na ustavni poredak BiH:
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević analizirao je krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića. Blagojević ističe da uvriježeno shvatanje da je dopuna Krivičnog zakona BiH, koju je nametnuo Visoki predstavnik Kristijan Šmit, jedini razlog za pokretanje postupka – nije tačno.
Skrivena dispozicija u Zakonu Republike Srpske:
Blagojević objašnjava da Zakon Republike Srpske o zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH (usvojen u februaru 2025.) sadrži skrivenu dispoziciju. Ta skrivena dispozicija ne samo da zabranjuje rad institucija kao što su SIPA, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTS, nego istovremeno nalaže i upotrebu sile protiv svih koji bi pokušali omogućiti njihov rad. Na primjer, ukoliko SIPA pokuša postupati u RS-u, MUP RS bi, po tom zakonu, bio obavezan silom spriječiti takvo djelovanje. Prema Blagojeviću, to predstavlja prijetnju upotrebom sile, što je sastavni dio bića krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH.
Odlučujuća uloga Ustavnog suda BiH:
Blagojević naglašava da je Ustavni sud BiH, odlukom U-7/25 od 29. maja 2025. godine, proglasio Zakon o zabrani djelovanja vanustavnih institucija neustavnim. Sud je utvrdio da taj zakon de facto i de iure ukida suverenitet BiH na dijelu teritorije, što znači pokušaj izmjene ustavnog poretka BiH putem prijetnje upotrebom sile.
Zaključak:
Prema Blagojeviću, optuženi državni funkcioneri RS-a svojim zakonodavnim djelovanjem – ne samo upotrebom fizičke sile – već i prijetnjom upotrebe sile, počinili su krivično djelo napada na ustavni poredak BiH.