data-nosnippet>
Dok se još uvijek traži način da se izmiri obaveza od 110 miliona maraka prema slovenskom Viaductu, ekonomski stručnjaci s pravom postavljaju pitanje – ko će i na koji način vratiti taj dug? Umjesto ulaganja u lokalnu privredu ili nadolazeću sjetvu, sredstva iz budžeta bit će preusmjerena u inostranstvo, isključivo zbog političke nebrige i nemara lidera iz Republike Srpske. Nadolazeće obaveze dodatno otežavaju već tešku situaciju. Da li se RS nalazi pred potpunim ekonomskim slomom?
Opća privredna slika u BiH je kompleksna, ali je stanje u RS-u znatno teže. Prema analizama stručnjaka, depoziti koje RS drži u bankama pokrivaju svega 36% ukupnih obaveza, dok Federacija pokriva čak 76%. Jasno je – FBiH je skoro dvostruko likvidnija. „Likvidnost RS-a je znatno slabija od one u Federaciji, naročito zbog arbitražnih i sudskih presuda, poput one koja se odnosi na Elektroprivredu Slovenije i Termoelektranu Ugljevik. To su ozbiljni problemi koji zahtijevaju odgovor od same entitetske vlasti – kako će obezbijediti sredstva za funkcionisanje budžeta?“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Struka upozorava da bi bez ozbiljnog pristupa moglo doći do još većih problema. RS, bez dovoljno sredstava, neće moći izmirivati obaveze.
„Ekonomska pozicija RS-a je slabija, ne samo zbog višeg nivoa zaduženosti u poređenju s Federacijom, već i zbog manjka imovine koja bi se mogla prodati u kriznim situacijama. Federacija posjeduje vrijedna javna preduzeća koja se, u krajnjoj nuždi, mogu privatizovati i time prikupiti novac. RS, osim Elektroprivrede, nema ozbiljnu imovinu tog tipa, a i ona je u lošem stanju, s rastućim dugovima i brojnim izgubljenim arbitražama koje prijete novim milijardama obaveza“, ističe ekonomista Igor Gavran. Dugovi koji dolaze na naplatu, poput ovog od 110 miliona, oduzimaju priliku za ulaganja u razvoj lokalne privrede. Krivicu snose političke strukture koje su dozvolile ovakvu situaciju.
Hoće li političari konačno preuzeti odgovornost prema domaćem ekonomskom sektoru? Nažalost, predviđanja ne ulijevaju optimizam. Centralna banka BiH procjenjuje da će ekonomska aktivnost u 2025. rasti vrlo skromno.
„Sve ukazuje na pogoršanje. Iako se još očekuje minimalan rast BDP-a – ne prognozira se potpuna kriza ili recesija – taj rast je simboličan. Inflacija se očekuje da raste, što dodatno zabrinjava građane“, navodi Gavran.
Od početka godine, pritisci inflacije su intenzivirani, prije svega usljed rasta cijena hrane, struje i usluga. Centralna banka upozorava da za sada nema procjena uticaja povećanja minimalne plate. „Vlast ne odustaje ni od čega – PDV ostaje isti i za luksuz i za osnovne potrepštine. Ova makroekonomska analiza vrlo jasno pokazuje gdje se nalazimo. Ostaje pitanje – da li iko iz vlasti čita te izvještaje i shvata ozbiljnost situacije?“, pita se Pavlović.
Političke elite moraju uključiti stručnjake kako bi pronašle odgovarajuće odgovore u ovoj izazovnoj godini. Neodgovorni potezi i prebacivanje krivice ne vode nikuda. Potrebne su konkretne reforme i mjere podrške privredi – prije nego što bude prekasno.
