Home BiH Zahiragić: “Zakoni iz NSRS-a dio velikosrpske politike”; Avramović: “Cilj je eliminirati Dodika”

Zahiragić: “Zakoni iz NSRS-a dio velikosrpske politike”; Avramović: “Cilj je eliminirati Dodika”

631
0

Zahiragić i Avramović u žestokoj debati: “Zakoni iz NSRS-a dio velikosrpske politike”

Tekst se nastavlja ispod promocije

U Klix Studiju su se sastali Haris Zahiragić, član Predsjedništva SDA, i Željko Avramović, savjetnik lidera RS-a Milorada Dodika, kako bi diskutovali o nekoliko ključnih političkih tema. Među njima su se posebno izdvojili stavovi o visokom predstavniku u BiH, mogućnosti priznanja Palestine od strane Francuske, te aktuelna politička kriza u BiH.

O visokom predstavniku i njegovim ovlastima

Zahiragić je na početku razgovora iznio svoje stajalište o visokom predstavniku. On je naglasio da, iako ima ovlasti donijeti zakone, nije zadovoljan njegovim radom, te smatra da su odluke visokog predstavnika, konkretno one koje su se odnosile na Bošnjake, negativno uticale na stanje u zemlji. “Visoki predstavnik ima nadležnost da donosi takve odluke, no ja nisam zadovoljan njegovim radom. Loše su se reflektovale njegove odluke na Bošnjake”, izjavio je Zahiragić. On je dodao da su Bošnjaci bili nezadovoljni, ali nisu išli tako daleko da angažuju policiju u cilju sprečavanja tih odluka.

Avramović je odgovorio na ovu izjavu ukazujući na činjenicu da od potpisivanja Magna karte prije 800 godina nije zabilježeno da jedan pojedinac proglasi zakone. Smatra da to nije normalno i da se takav pristup ne bi smio smatrati prihvatljivim. “Nakon potpisivanja Magna karte, 800 godina u Evropi nije bilo slučaja da pojedinac svoju odluku proglasi zakonom. To što se događa u BiH 30 godina nakon rata nije normalno”, rekao je Avramović. On je također istakao da je nakon odluke Schmidta o suspenziji Ustava BiH trebalo biti mnogo veće reakcije, uključujući i masovne proteste ispred OHR-a, jer je, prema njegovim riječima, “neko oteo državu”.

O “nagradi za terorizam” i velikosrpskoj politici

Zahiragić je potom iznio svoje stavove o planovima za uspostavu palestinske države. On je bio vrlo jasan u svom stavu, kazavši da bi priznavanje Palestine predstavljalo “veliku nagradu za terorizam” i da bi to bilo u suprotnosti sa stvaranjem stabilnosti u regionu. “Uspostava palestinske države omogućila bi Iranu širenje svojih aktivnosti protiv Izraela, što bi postalo iransko uporište terorizma u neposrednoj blizini izraelskih granica”, izjavio je Zahiragić.

Upravo se čita:  ALARM UPALJEN: Oštre osude na sutkinju Senu Uzunović

On je također napomenuo da, iako su se u BiH postigla određena politička rješenja kroz Dejtonski sporazum, “genocid je nagrađen entitetom”, što je, kako kaže, “gorka pilula” koju je njegov tadašnji predsjednik morao progutati radi opstanka i mira. Zahiragić je predložio da BiH promijeni svoj ustav kako bi onemogućila blokade i omogućila funkcionalnost zemlje. “Ako želimo da visoki predstavnik bude viši, moramo promijeniti ustav kako bismo eliminisali instrumente blokade”, rekao je.

S druge strane, Avramović je reagirao na Zahiragićeve tvrdnje, sugerirajući da Bošnjaci ne rade dovoljno na izgradnji funkcionalne države. On je rekao da su to samo spinovi, a da je zapravo “čitava igranka oko toga da se Dodik eliminira iz političkog života”. “Vi gospodine Zahiragić imate pogrešnu percepciju. Vi se 30 godina ne trudite da izgradite državu”, rekao je Avramović, dodajući da BiH nije problematična iz perspektive RS-a, a da je ta vrsta politike upravo uzrok trenutnih problema.

O Dodiku, secesiji i međunarodnim reakcijama

Jedna od ključnih tačaka debate bilo je pitanje Dodika i njegove uloge u aktuelnoj političkoj krizi. Zahiragić je optužio RS i Srbiju za sprovođenje velikosrpske politike koja uključuje pripremu zakona za secesiju i raspad BiH. On je rekao da su “zakoni iz NSRS-a” dio dugoročnog plana za osamostaljenje RS-a i realizaciju velikosrpske politike. “To je mapa puta secesije od BiH”, naglasio je Zahiragić, pozivajući se na odluke Svesrpskog sabora koje ukazuju na to da RS može koristiti sve nadležnosti prema Dejtonu u cilju svoje autonomije.

Avramović je odgovorio, ističući da Dodik neće biti izopćen iz političkog života, jer je sada “više prisutan na međunarodnoj sceni nego ikad prije”, a da su svi napori da ga se izoluje zapravo “promašeni”. On je ukazao na to da su se mnoge međunarodne reakcije prema Dodiku bazirale na političkoj dinamici unutar BiH, a ne nužno na njegovim stvarnim postupcima.

Upravo se čita:  RAMO ISAK IMA PORUKU ZA BOŠNJAČKE KOLEGE U VLASTI

O Dodikovim pravnim izazovima i političkoj krizi

Kada je riječ o pravnim izazovima sa kojima se Dodik suočava, Zahiragić je rekao da postoji osnovana sumnja u kršenje Ustavnog poretka BiH i da bi se Dodik morao odazvati pozivima tužilaštva. “Interpol je rekao da se ne bavi političkim procesima, ali to ne znači da se radi o političkom procesu protiv Dodika”, rekao je Zahiragić, naglašavajući da postoji osnovana sumnja u povezanost Dodika s političkim krivičnim djelima. On je također istakao da su zakoni koje RS pokušava usvojiti “planirani kao dio velikosrpske politike i projekat Srbije”.

Avramović je, s druge strane, tvrdio da Dodik neće biti uhapšen jer “to nisu pravi razlozi za hapšenje”, te da bi najbolji izlaz iz krize bio dijalog među političkim liderima. “Izlaz iz ove krize je razgovor”, rekao je Avramović, dodajući da bi politički procesi trebali biti vođeni unutar institucija, a ne preko medija.

Zaključci i budućnost političke krize

Na kraju emisije, Zahiragić je rekao da vjeruje kako će Dodik biti prisiljen napraviti radikalan zaokret, jer će “Zapad spriječiti realizaciju projekta secesije”. On je naveo da će Dodik, iako se trenutno čini da ide u pravcu secesije, na kraju morati popustiti, jer “Zapad neće dozvoliti da projekat u koji su uložili toliko truda propadne”. Zahiragić je također dodao da je mogućnost “zaleđenog sukoba” vrlo realna ako se nastavi s ovakvom politikom.

Avramović je, međutim, ukazao na to da “Trojka” već ima loš plan koji je promašen, te da će politička situacija u BiH ostati u stagnaciji do sljedećih izbora, a da će sve ključne odluke biti donesene “iza zatvorenih vrata”.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here