Majke Srebrenice traže reakciju OHR-a nakon skandiranja „Ratko Mladić“ u Bratuncu
Udruženje Majke Srebrenice zatražilo je reakciju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon okupljanja mladih i maloljetnih osoba u više mjesta na području Podrinja, među kojima je posebno izdvojen Bratunac.
Prema objavama i snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama, grupa mladih marširala je ulicama Bratunca uz skandiranje imena Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Majke Srebrenice navele su da se zbog ovakvih okupljanja osjećaju ugroženo te su pozvale međunarodnu zajednicu da reaguje.
„Pozivamo OHR da reaguje na večerašnje divljanje i širenje fašizma u Bratuncu. Osjećamo se ugroženo“, navedeno je u njihovoj objavi.
Snimci izazvali nove reakcije
Na društvenim mrežama objavljeni su videozapisi na kojima se vidi veći broj mladih osoba kako se kreću ulicama Bratunca i uzvikuju ime Ratka Mladića.
Prema dostupnim snimcima, okupljanje je pratilo prisustvo policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, a na pojedinim snimcima vide se i pripadnici policije s dugim cijevima.
Nije poznato da li je okupljanje bilo prethodno prijavljeno niti pod kojim okolnostima je organizovano, a za potpunu sliku događaja potrebne su informacije nadležnih institucija.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da su među učesnicima, prema navodima koji su objavljeni uz snimke, bile i maloljetne osobe.
Duraković: Nastavlja se veličanje Mladića
Na događaje je reagovao i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, koji je oštro kritikovao okupljanje i način na koji je grupa mladih izražavala podršku Mladiću.
Duraković je poručio da se, prema njegovoj ocjeni, nastavlja javno veličanje osobe koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena za najteže ratne zločine.
U svojoj reakciji posebno je pozvao srpske političke predstavnike u Republici Srpskoj da osude ovakve pojave, navodeći da bi njihova jasna reakcija bila važna za odbacivanje ideje o kolektivnoj odgovornosti.
Istovremeno, Duraković je u objavi koristio izrazito oštar i uvredljiv jezik prema učesnicima okupljanja. Takve formulacije predstavljaju njegov politički stav i nisu prenesene kao opis događaja u uredničkom glasu.
Mladić pravosnažno osuđen za genocid i druge zločine
Ratko Mladić bio je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio ga je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora. Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične tribunale 2021. godine potvrdilo je njegovu osuđujuću presudu i kaznu.
Sudski postupak obuhvatio je niz zločina počinjenih tokom rata, uključujući genocid u Srebrenici, progon, ubistva, istrebljenje i druga krivična djela.
Pravosnažnom presudom potvrđena je i Mladićeva odgovornost za zločine povezane s opsadom Sarajeva, kao i za kampanju progona stanovništva u više općina širom Bosne i Hercegovine.
Zbog toga javno veličanje njegovog lika i imena posebno snažno odjekuje u Podrinju, području koje je tokom rata bilo poprište masovnih zločina i prisilnog protjerivanja bošnjačkog stanovništva.
Zašto su reakcije posebno snažne u Podrinju
Bratunac i okolna mjesta nose teško ratno naslijeđe, a porodice žrtava i preživjeli i danas se suočavaju s posljedicama ratnih zločina.
Zbog toga se javno skandiranje imena pravosnažno osuđenog ratnog zločinca u ovom području ne doživljava samo kao politička provokacija, već i kao direktno suočavanje žrtava sa simbolima koji ih podsjećaju na period u kojem su izgubili članove porodica ili bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Posebno osjetljivom čini se činjenica da su u okupljanju, prema dostupnim navodima, učestvovale mlađe osobe. Način na koji nove generacije govore o ratnim događajima jedan je od važnih pokazatelja procesa suočavanja društva s prošlošću.
Poziv međunarodnoj zajednici
Majke Srebrenice svojim su obraćanjem OHR-u zatražile reakciju međunarodne zajednice, ukazujući na osjećaj nesigurnosti koji, prema njihovim riječima, ovakvi događaji izazivaju među povratnicima i porodicama žrtava.
OHR ima mandat da prati provođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i da reaguje u situacijama koje mogu ugroziti stabilnost i provedbu mirovnog okvira.
Da li će Ured visokog predstavnika reagovati na konkretno okupljanje i na koji način, zavisit će od procjene institucije i informacija kojima raspolaže.
Istovremeno, odgovornost za održavanje javnog reda i sigurnosti prvenstveno je na domaćim nadležnim institucijama, zbog čega će reakcije policije i drugih institucija biti važne za razumijevanje cijelog događaja.