Konaković najavio povlačenje osoblja Ambasade BiH u Beogradu: Odnose sa Srbijom svest ćemo na minimum

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković najavio je povlačenje većeg dijela osoblja Ambasade BiH u Beogradu, nakon reakcija koje su uslijedile poslije smrti i sahrane Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, koji je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Konaković je na današnjoj konferenciji za medije kazao da će Ministarstvo vanjskih poslova BiH povući sve zaposlenike iz ambasade za koje ima nadležnost, dok bi ambasador Aleksandar Vranješ i konzul ostali u Beogradu. Prema njegovom objašnjenju, imenovanje i razrješenje ambasadora i konzula nije u nadležnosti ministra vanjskih poslova, već Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Ministar je najavio da bi se dio poslova koji se trenutno obavljaju u Ambasadi BiH u Beogradu mogao preusmjeriti na diplomatsko konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine u Zagrebu i Podgorici.

Konaković: Odnose sa Srbijom smanjit ćemo na najmanju moguću mjeru

Objašnjavajući odluku, Konaković je kazao da je današnja sahrana Ratka Mladića, kojoj su prisustvovali brojni zvaničnici iz Srbije, predstavljala kulminaciju događaja koji su, prema njegovoj ocjeni, pokazali odnos dijela srpske političke i javne scene prema presuđenom ratnom zločincu.

Posebno je izdvojio poruku koja se pojavila tokom utakmice Crvene zvezde, navodeći da je slogan „Pravac Potočari“ za njega predstavljao dodatni razlog za ozbiljnu reakciju institucija Bosne i Hercegovine.

„Kulminacija je bila sinoć na utakmici Crvene zvezde s porukom ‘Pravac Potočari’. To je zadnji alarm za uzbunu“, kazao je Konaković.

Ministar vanjskih poslova BiH rekao je da nema ovlasti da samostalno prekine diplomatske odnose Bosne i Hercegovine sa Srbijom, ali da će koristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi, kako je naveo, bilateralne odnose sveo na najmanju moguću mjeru.

„Da mogu, odmah danas bih prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom. Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanje moguće“, poručio je Konaković.

Prema njegovim najavama, konzularni poslovi mogli bi biti preusmjereni prema Zagrebu i Podgorici, dok bi u Beogradu ostali diplomatski predstavnici čije imenovanje nije u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.

Najavljene diplomatske note prema Srbiji i međunarodnim partnerima

Konaković je najavio i intenziviranje diplomatskih aktivnosti prema Srbiji, Evropskoj uniji i državama članicama Organizacije islamske saradnje.

Kazao je da je Ministarstvo već pripremilo više nacrta diplomatskih pisama i nota, kroz koje će, kako je naveo, biti zatražena reakcija međunarodnih partnera na događaje nakon smrti Ratka Mladića.

Posebnu poruku, prema njegovim riječima, BiH će uputiti Evropskoj uniji, kojoj će biti postavljeno pitanje da li se principi na kojima počiva evropska politika prema ratnim zločinima i suočavanju s prošlošću jednako primjenjuju na zemlje članice i države kandidatkinje.

Konaković je najavio i razgovore sa evropskim zvaničnicima, kao i moguće posjete pojedinim državama, ocjenjujući da je pitanje odnosa prema ratnoj prošlosti i sigurnosti od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Govoreći o Organizaciji islamske saradnje, Konaković je kazao da će komunikacija sa državama članicama te organizacije imati drugačiji fokus, uz poruku da BiH želi aktivnije predstavljati vlastite stavove i informacije o događajima iz rata u Bosni i Hercegovini.

Šta znači najavljeno povlačenje osoblja?

Najava povlačenja zaposlenika ambasade ne znači automatski prekid diplomatskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Srbije. Diplomatski odnosi dvije države postoje i dalje, a njihovo potpuno prekidanje predstavljalo bi znatno ozbiljniji institucionalni i politički potez koji ne može donijeti ministar vanjskih poslova samostalno.

Upravo je Konaković tokom obraćanja napravio razliku između prekida diplomatskih odnosa i smanjivanja nivoa komunikacije.

Njegova najava prije svega se odnosi na osoblje čije povlačenje može provesti Ministarstvo vanjskih poslova u okviru svojih nadležnosti, dok pitanje ambasadora i konzula ostaje povezano s ovlastima Predsjedništva BiH.

Ako bude realizovana, odluka bi mogla imati praktične posljedice na rad diplomatsko konzularne mreže Bosne i Hercegovine u Srbiji, posebno kada je riječ o svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama i pružanju konzularnih usluga građanima.

Istovremeno, preusmjeravanje dijela konzularnih poslova prema Zagrebu i Podgorici moglo bi značiti dodatno opterećenje za ta predstavništva, zbog čega će način provođenja najavljene odluke biti važan koliko i sama politička poruka.

Reakcija dolazi nakon Mladićeve smrti i sahrane

Ratko Mladić preminuo je 27. augusta tokom izdržavanja doživotne kazne zatvora u pritvorskoj jedinici Mehanizma za međunarodne krivične tribunale.

Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio ga je 2017. godine na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, dok je žalbeno vijeće Mehanizma 2021. godine potvrdilo prvostepenu presudu.

Nakon njegove smrti tijelo je prebačeno u Srbiju, gdje su održani komemoracija i sahrana.

Upravo način na koji su pojedini političari, javne ličnosti i drugi akteri govorili o Mladiću nakon njegove smrti izazvao je snažne reakcije u Bosni i Hercegovini. Za porodice žrtava i veliki broj građana BiH posebno je osjetljivo svako veličanje osobe koja je pravosnažno osuđena za najteže zločine počinjene tokom rata.

Konaković sada najavljuje da će odgovor Bosne i Hercegovine biti usmjeren i prema međunarodnoj zajednici, uz očekivanje da Evropska unija i druge međunarodne organizacije zauzmu jasniji stav prema veličanju ratnih zločinaca i negiranju sudski utvrđenih činjenica.

Analiza: Politička poruka sa mogućim diplomatskim posljedicama

Najava ministra vanjskih poslova predstavlja ozbiljno zaoštravanje političke retorike između Sarajeva i Beograda, ali stvarni domet odluke zavisit će od toga koliko će najavljene mjere biti provedene i kakve će stavove zauzeti ostale institucije Bosne i Hercegovine.

Posebno će biti važno da se jasno razdvoje političke poruke od formalnih odluka države, jer su za promjene u diplomatskim odnosima nadležne različite institucije BiH.

Za građane će praktično pitanje biti kako će eventualno povlačenje osoblja utjecati na funkcionisanje ambasade i konzularne usluge, dok će na političkom nivou ostati otvoreno pitanje hoće li potezi Ministarstva vanjskih poslova biti podržani i od drugih institucija Bosne i Hercegovine.