Konaković poslao pismo svim članicama UN-a: Tri zahtjeva zbog veličanja Ratka Mladića

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, putem Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima, uputilo je pismo svim državama članicama UN-a u kojem je upozoreno na, kako je navedeno, institucionalno veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji.

Pismo, koje je potpisao ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, uslijedilo je nakon Mladićeve smrti i organizacije njegovog povratka u Srbiju, komemoracije i sahrane u Beogradu. Konaković od država članica Ujedinjenih naroda traži jasan i javno iskazan stav, uz ocjenu da događaji u Srbiji ne mogu biti posmatrani samo kao privatni čin porodice, jer su u organizaciju i obilježavanje, prema njegovim navodima, bili uključeni državni resursi, vojne strukture i visoki zvaničnici.

Posmrtni ostaci dopremljeni avionom Vlade Srbije

Konaković je posebno ukazao na način na koji su posmrtni ostaci Ratka Mladića vraćeni u Srbiju.

Prema navodima iz pisma, posmrtni ostaci bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je pred međunarodnim pravosudnim institucijama pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, dopremljeni su u Srbiju avionom Vlade Srbije.

Kovčeg je, prema Konakovićevim navodima, bio prekriven državnom zastavom Srbije, dok su ga nosili pripadnici Vojske Srbije.

Komemorativni skup održan je u Domu Vojske Srbije, a sahrana u Beogradu organizovana je uz vojne počasti i počasnu paljbu.

Ministar je kao dodatno problematičnu okolnost naveo prisustvo visokih predstavnika državnih institucija Srbije. Među njima su, prema pismu, bili ministar odbrane Bratislav Gašić, ministar pravde Nenad Vujić, ministar kulture Nikola Selaković i ministar bez portfelja Nenad Popović.

Pored njih, Konaković je ukazao i na prisustvo zvaničnika iz Republike Srpske, uključujući predsjednika i premijera RS-a, kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Šta je Konaković rekao o Aleksandru Vučiću?

Poseban dio pisma odnosi se na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji nije prisustvovao sahrani Ratka Mladića.

Konaković je, međutim, naveo da je Vučić „javno branio postupanje državnih institucija u vezi s povratkom i sahranom Mladića i odbacio međunarodne kritike“.

Šef bh. diplomatije zbog toga je državama članicama UN-a postavio pitanje da li bi međunarodna javnost prihvatila da neka evropska država na sličan način oda počast Hermannu Göringu ili Wilhelmu Keitelu, visokim nacističkim zvaničnicima osuđenim pred Međunarodnim vojnim sudom u Nürnbergu.

Konaković je naglasio da ne bi smjelo biti dvostrukih standarda kada je riječ o osobama pravosnažno osuđenim za najteže međunarodne zločine.

Tri zahtjeva državama članicama UN-a

U pismu su navedena i tri konkretna zahtjeva koje bi, prema Konakovićevom prijedlogu, države članice Ujedinjenih naroda trebale razmotriti.

Prvi zahtjev je javna osuda institucionalnog veličanja Ratka Mladića.

Konaković traži da države javno osude korištenje državnih resursa, vojnih struktura i vojnih počasti za obilježavanje osobe osuđene za genocid.

Posebno je izdvojio isticanje Mladićevog lika uz poruku „Pravac Potočari“, koju je ocijenio kao direktno pozivanje na genocidno nasilje i upozorenje na opasnost od ponavljanja takvih zločina.

Drugi zahtjev odnosi se na sankcije.

Konaković predlaže da države, u skladu s međunarodnim pravom i vlastitim zakonodavstvom, uvedu ciljane sankcije i druge restriktivne mjere protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje direktno organizuju, učestvuju u promovisanju ili omogućavaju institucionalno veličanje osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške međunarodne zločine.

Treći zahtjev odnosi se na presude međunarodnih sudova.

Od članica UN-a traži se javna potvrda konačnosti i autoriteta presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde u vezi s genocidom u Srebrenici.

Konaković istovremeno poziva na odbacivanje pokušaja negiranja, relativizacije, revizije ili političke reinterpretacije činjenica koje su utvrđene pravosnažnim sudskim presudama.

Konaković podsjetio na presudu Međunarodnog suda pravde

U pismu se posebna pažnja posvećuje i ulozi Srbije tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Konaković se pozvao na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a A/RES/47/121, kojom su, kako navodi, osuđena kršenja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine od Srbije.

Podsjetio je i na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine. Prema toj presudi, Srbija je prekršila obavezu iz Konvencije o genocidu da spriječi genocid u Srebrenici, kao i obavezu da sarađuje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, uključujući pitanje hapšenja i izručenja Ratka Mladića.

Konaković je ukazao na, kako je opisao, „ključnu kontradikciju“ između tih međunarodno utvrđenih činjenica i činjenice da su državne institucije Srbije učestvovale u organizaciji povratka i sahrane Mladića uz državne i vojne počasti.

Pozvao se i na rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Ministar vanjskih poslova BiH u pismu se pozvao i na Rezoluciju Generalne skupštine UN-a A/RES/78/282 od 23. maja 2024. godine, kojom je ustanovljen Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Konaković je podsjetio da rezolucija osuđuje postupke kojima se veličaju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući osobe odgovorne za genocid u Srebrenici.

Prema njegovoj ocjeni, način na koji su institucije Srbije učestvovale u događajima nakon Mladićeve smrti predstavlja ponašanje koje se mora posmatrati u svjetlu tih međunarodnih standarda.

Istovremeno je naglasio da se njegove kritike ne odnose na srpski narod kao kolektiv.

„Međunarodna krivična odgovornost je individualna“, naveo je Konaković, uz poruku da je njegova zabrinutost usmjerena prema političkim vlastima i institucijama koje, prema njegovoj ocjeni, veličaju pravosnažno osuđenog počinioca, ponižavaju žrtve i otežavaju proces pomirenja.

„Osoba koju je tribunal UN-a osudio za genocid ne može biti pretvorena u heroja“

Konaković je pismo završio vrlo direktnom porukom državama članicama Ujedinjenih naroda, tražeći da veličanje osuđenih ratnih zločinaca ne ostane bez reakcije međunarodne zajednice.

„Osoba koju je tribunal UN-a osudio za genocid ne može biti pretvorena u heroja kojeg sponzorira država bez odgovora“, naveo je Konaković.

Dodao je da ni država za koju je Međunarodni sud pravde utvrdio da nije spriječila genocid ne može, prema njegovom stavu, odavati počast osobi osuđenoj za njegovo počinjenje bez posljedica.

Šef bh. diplomatije upozorio je da šutnja u takvim okolnostima ne predstavlja neutralnost, nego može stvoriti rizik da veličanje ratnih zločinaca postane društveno i institucionalno prihvatljiva pojava.

Pismo Stalne misije BiH pri UN-u tako predstavlja pokušaj da se pitanje Mladićeve sahrane iz bilateralnog odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije podigne na međunarodni nivo, odnosno da države članice UN-a zauzmu stav prema upotrebi državnih i vojnih institucija u obilježavanju osobe koja je pravosnažno osuđena za genocid i druge teške zločine.