Sarajevo ovog ljeta imalo 47 dana iznad 30 stepeni: Nekada bi ovakvo ljeto bilo gotovo nezamislivo

Sarajevo je tokom ljeta 2026. godine zabilježilo čak 47 dana sa temperaturom od 30 stepeni Celzijusa ili više, što predstavlja višestruko veći broj u odnosu na ono što je bilo uobičajeno u drugoj polovini 20. stoljeća.

Podatke je objavio meteorolog Nedim Sladić, pozivajući se na analize Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine i rezultate klimatskih modela. Brojke pokazuju da se ljetne temperaturne prilike u glavnom gradu BiH posljednjih godina značajno razlikuju od onih koje su zabilježene tokom referentnog perioda od 1961. do 1990. godine.

U tom periodu Sarajevo je u prosjeku imalo oko 12 dana tokom ljeta sa temperaturom od najmanje 30 stepeni. Ovogodišnjih 47 dana zato predstavlja gotovo četiri puta veći broj.

Samo je 2024. bila toplija

Prema podacima koje je predstavio Sladić, Sarajevo je veći broj vrelih dana imalo samo tokom 2024. godine.

Tada je zabilježeno čak 66 dana sa temperaturom od 30 stepeni ili više, što 2024. čini još izraženijim primjerom izuzetno toplog ljeta.

Još jedan podatak pokazuje koliko se situacija promijenila posljednjih godina. Od deset ljeta u periodu od 2017. do 2026. godine, čak šest ih je u Sarajevu imalo najmanje 47 dana sa temperaturom od 30 stepeni ili više.

Drugim riječima, broj dana koji bi u ranijem klimatskom periodu predstavljao ozbiljno odstupanje danas se pojavljuje znatno češće.

Nekada bi ovakvo ljeto bilo ekstremno rijetko

Posebno zanimljiv dio analize odnosi se na procjenu koliko je često ovakvo ljeto moglo nastupiti u različitim klimatskim uslovima.

Prema atribucijskoj analizi koju je predstavio Nedim Sladić, ljeto sa najmanje 47 dana u kojima temperatura doseže ili prelazi 30 stepeni u predindustrijskim klimatskim uslovima moglo se očekivati u prosjeku jednom u više od 5.000 godina.

To pokazuje koliko je prag od 47 vrelih dana nekada predstavljao rijetku pojavu.

Međutim, učestalost se značajno promijenila sa porastom prosječne globalne temperature.

U periodu od 2000. do 2025. godine, kada je globalna temperatura bila približno jedan stepen viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, takva ljeta pojavljivala su se otprilike jednom u pet godina.

Danas se 47 vrelih dana pojavljuje u velikom broju ljeta

Još izraženija razlika dobija se kada se posmatra današnji klimatski okvir.

Prema Sladićevim navodima, pri globalnom zagrijavanju od približno 1,4 stepena, ljeto sa najmanje 47 dana iznad 30 stepeni pojavljuje se u približno 60 posto slučajeva.

To predstavlja ogromnu promjenu u odnosu na predindustrijske klimatske uslove.

Analiza je urađena korištenjem podataka sa meteoroloških stanica i 20 klimatskih modela CMIP6, a cilj je bio procijeniti koliko je globalno zagrijavanje uticalo na vjerovatnoću pojave ekstremno toplih ljeta.

Važno je naglasiti da klimatski modeli ne služe samo za prognozu vremena za naredne dane. Oni se koriste i za proučavanje dugoročnih promjena u klimatskim obrascima, uključujući procjenu koliko su određeni ekstremni događaji postali vjerovatniji u odnosu na ranije klimatske uslove.

Šta 47 vrelih dana znači za građane?

Za stanovnike Sarajeva veći broj dana sa temperaturama iznad 30 stepeni ne predstavlja samo pitanje meteorološke statistike.

Dugotrajne visoke temperature mogu uticati na zdravlje ljudi, posebno starijih osoba, hroničnih bolesnika, djece i ljudi koji rade na otvorenom. Istovremeno, tokom dugih toplih perioda povećava se potreba za rashlađivanjem prostora, što može značiti veću potrošnju električne energije.

Toplija ljeta mogu imati posljedice i na gradski život. Asfalt i betonske površine tokom dana akumuliraju toplotu, dok tokom noći sporije gube zagrijanost. Zbog toga građani u gusto izgrađenim dijelovima grada mogu osjećati toplotni stres i nakon zalaska sunca.

Promjene su važne i za planiranje gradova. Veći broj vrelih dana znači da će pitanja hlada, zelenih površina, dostupnosti vode, zaštite najugroženijih stanovnika i prilagođavanja infrastrukture visokim temperaturama postajati sve važnija.

Sarajevo dobija novu klimatsku sliku

Ovogodišnjih 47 dana sa temperaturom od najmanje 30 stepeni samo po sebi ne znači da će svako naredno ljeto biti jednako toplo. Klimu ne određuje jedna godina, već dugoročni niz podataka.

Ipak, kada se ovogodišnji rezultat posmatra zajedno sa činjenicom da je šest od posljednjih deset ljeta dostiglo najmanje 47 takvih dana, dobija se mnogo jasnija slika dugoročnog trenda.

Razlika između prosjeka od 12 dana iz perioda 1961. do 1990. godine i 47 dana zabilježenih ovog ljeta nije mala. Još važniji podatak je da je prag koji je nekada bio statistički gotovo nezamisliv danas postao znatno češći.

Za Sarajevo to znači da se grad mora sve ozbiljnije pripremati za duge periode visokih temperatura. To podrazumijeva ne samo praćenje vremenske prognoze, nego i dugoročno prilagođavanje urbanog prostora, zdravstvenog sistema i svakodnevnog života sve toplijim ljetnim uslovima.

Podaci koje je predstavio Nedim Sladić tako ukazuju na promjenu klimatskog obrasca koja se ne može posmatrati samo kroz jedan rekord ili jedan toplotni talas. Mnogo važnija je činjenica da se veliki broj veoma toplih dana u Sarajevu posljednjih godina ponavlja sve češće, dok su ekstremno topla ljeta iz ranijih klimatskih perioda nekada bila događaj koji se očekivao jednom u nekoliko hiljada godina.