Bosna i Hercegovina glasala je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija protiv rezolucije kojom se traži ukidanje američkog ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga protiv Kube. Glasanje je održano 28. oktobra 2026. godine, a BiH je time promijenila svoj raniji stav.
Kada se 2025. godine glasalo o istom pitanju, BiH je bila suzdržana. Ovog puta opredijelila se za glas protiv, što otvara pitanje o razlozima te promjene.
Rezultat glasanja
Za rezoluciju je glasalo 130 država, 17 ih je bilo protiv, a 25 se suzdržalo. Dokument je usvojen, ali uz znatno slabiju podršku nego prethodne godine, kada ga je podržalo 165 država.
Broj država koje su glasale protiv porastao je sa sedam na 17. Među njima su, pored BiH, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Češka i Ukrajina.
Hrvatska je bila suzdržana, dok je Srbija podržala rezoluciju. Uprkos protivljenju BiH i još 16 država, većina članica Generalne skupštine glasala je za dokument.
Suzdržan glas u UN-u znači da država dokument ne podržava, ali ga ni otvoreno ne odbacuje. Zato se prelazak sa suzdržanosti na glas protiv u diplomatskom smislu obično posmatra kao jasnije opredjeljenje.
Rezolucija bez pravne snage
Važno je naglasiti da rezolucija Generalne skupštine UN-a nema pravno obavezujući karakter. Njeno usvajanje stoga ne znači automatsko ukidanje američkih ekonomskih ograničenja prema Kubi.
Generalnu skupštinu čine sve države članice UN-a, a svaka ima po jedan glas. Njene rezolucije imaju karakter preporuke, pa je njihova težina prvenstveno politička i diplomatska.
Takvo glasanje pokazuje kako se države svijeta odnose prema jednom dugogodišnjem pitanju. Smanjena podrška ovogodišnjem tekstu govori o promjenama u odnosima među državama i o različitim interesima kojima se vode pri odlučivanju.
Zašto se spominje 2024. godina
Posebnu pažnju izaziva moguća veza između ovog glasanja i događaja iz maja 2024. godine. Tada je Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Dokument je podržala 84 države, 19 ih je glasalo protiv, a 68 je bilo suzdržano.
Kuba je 23. maja 2024. godine bila među 19 država koje su glasale protiv te rezolucije. Glasanje je tada imalo poseban diplomatski značaj za Bosnu i Hercegovinu, jer se radilo o pitanju od izuzetne važnosti za našu zemlju i o sudski utvrđenim historijskim činjenicama.
Prema riječima jednog bosanskohercegovačkog diplomate, BiH je ranije podržavala ukidanje embarga Kubi, zatim je bila suzdržana, a sada je glasala protiv. Takav slijed povezuje se s kubanskim protivljenjem rezoluciji o Srebrenici.
Međutim, nije zvanično potvrđeno da je to jedini ili presudni razlog najnovije odluke BiH. Za sada se, dakle, radi o tumačenju, a ne o zvaničnom obrazloženju.
Oštra rasprava prije glasanja
Glasanju je prethodila i oštra diplomatska rasprava između američkih i kubanskih predstavnika u UN-u. Američki ambasador Mike Waltz kritikovao je kubanske vlasti.
Ministar vanjskih poslova Kube Bruno Rodríguez Parrilla odbacio je američke ocjene. Upozorio je i na posljedice ekonomskih ograničenja po stanovništvo svoje zemlje.
Šta to znači za BiH
Za Bosnu i Hercegovinu ovo glasanje posebno je zanimljivo iz dva razloga. Prvi je promjena ranijeg diplomatskog stava, od podrške, preko suzdržanosti, do glasa protiv. Drugi je činjenica da se u tumačenju te odluke ponovo pojavljuje Rezolucija o Srebrenici.
Glasanja u Generalnoj skupštini UN-a često se posmatraju kao pokazatelj spoljnopolitičkih prioriteta država. Zato se i ovaj potez BiH prati s pažnjom, naročito jer zvanično objašnjenje nije javno iznijeto.
Čitaoci koji žele pratiti razvoj ove teme mogu se informisati putem saopćenja nadležnih institucija u BiH i službenih zapisa o glasanju koje objavljuje UN. Tek takvi izvori mogu pružiti pouzdan odgovor na pitanje o motivima odluke.
Hoće li nadležne institucije BiH naknadno pojasniti razloge svoje odluke, za sada nije poznato.