Evropska komisija predstavila je nove smjernice i poziva građane Evropske unije da se bolje pripreme za vanredne situacije, prirodne katastrofe i druge ozbiljne krize. Jedna od glavnih preporuka tiče se zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština koje bi svakom domaćinstvu omogućile da samo zadovolji najvažnije potrebe tokom prva 72 sata. Odnosno tri dana. Dok organizovana pomoć nadležnih službi ne bude u potpunosti dostupna.
Smjernice je na Evropskom forumu civilne zaštite u Briselu predstavila evropska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Poručila je da prvi sati nakon izbijanja krize mogu biti presudni i da građani trebaju znati kako zaštititi sebe, svoje porodice i pomoći drugima.
Kako kaže, kultura pripravnosti ne počinje tek kada se dogodi katastrofa. Gradi se unaprijed, u domovima, školama i lokalnim zajednicama.
Glavni dio preporuka odnosi se na takozvanu trodnevnu samodovoljnost. Evropska komisija savjetuje domaćinstvima da unaprijed pripreme zalihe osnovnih potrepština, ali i torbu ili ruksak s najvažnijim stvarima koji bi mogli ponijeti u slučaju iznenadne evakuacije.
Cilj je omogućiti građanima da tokom prva tri dana zadovolje osnovne potrebe, čak i ako zbog vanrednih okolnosti pomoć javnih službi ne bude odmah dostupna.
Ovakva priprema posebno je važna kada dođe do prekida snabdijevanja, nestanka električne energije, poremećaja komunikacijskih mreža ili potrebe za hitnim napuštanjem domaćinstva.
Komisija, međutim, ne ograničava preporuke samo na individualnu pripremu građana. Smjernice obuhvataju i obrazovanje djece. Zaštitu posebno ranjivih grupa te unapređenje načina na koji vlasti obavještavaju javnost o opasnostima.
Jedan od predloženih pravaca djelovanja jeste uvođenje edukacije o kriznim situacijama u vrtiće i osnovne škole. Takve aktivnosti trebale bi biti prilagođene uzrastu djece. S ciljem da najmlađi nauče kako reagovati u opasnim okolnostima. Bez izazivanja nepotrebnog straha.
Posebna pažnja posvećena je osobama s invaliditetom, kako bi i njihove potrebe u stvari bile uključene u planove zaštite i spašavanja. Komisija naglašava važnost mjera koje bi omogućile da niko ne bude izostavljen u slučaju evakuacije ili drugih kriznih događaja.
Treći važan segment odnosi se na komunikaciju institucija s građanima. Vlasti bi trebale brže, jasnije i pravovremeno informisati javnost o mogućim opasnostima, kao i o konkretnim koracima koje građani trebaju poduzeti.
Evropska komisija predložila je i uvođenje Evropskog dana pripravnosti. Koji bi se obilježavao 23. oktobra svake godine. Počevši od 2027. godine.
Datum je odabran jer je 23. oktobra 2001. godine osnovan evropski Mehanizam za civilnu zaštitu. Cilj obilježavanja bio bi podizanje svijesti o važnosti pripreme za vanredne situacije, kao i podsticanje građana i lokalnih vlasti da redovno provjeravaju svoje planove i vježbaju postupanje u slučaju opasnosti.
Prijedlog je proizašao i iz preporuka panela evropskih građana. U kojem kao je učestvovalo 150 stanovnika iz država članica Evropske unije. Oni su zatražili veće uključivanje javnosti u sisteme zaštite i spašavanja.
Nove preporuke ne odnose se samo na građane već i na institucije koje su odgovorne za reagovanje u kriznim situacijama.
Evropska komisija pozvala je države članice da provode redovne stres-testove i pripreme planove za kontinuitet rada službi. Posebno se naglašava potreba da nacionalni centri civilne zaštite mogu neprekidno funkcionisati i koordinirati pomoć, 24 sata dnevno, čak i tokom ozbiljnih poremećaja.
Među situacijama za koje se službe trebaju pripremiti navode se veliki nestanci električne energije, prekidi komunikacijskih mreža i kibernetički napadi.
Na taj način nastoji se osigurati da sistem zaštite i spašavanja nastavi raditi i onda kada valjda su ključna infrastruktura i uobičajeni kanali komunikacije ozbiljno ugroženi.
Preporuke Evropske komisije nisu pravno obavezujuće za građane i države članice. Ali predstavljaju dio šire evropske strategije za jačanje otpornosti društva na vanredne situacije.