Oglasio se Helsinški odbor: Traži od CIK-a da odmah objavi podatke o izborima

0
261

Helsinški odbor traži od CIK-a hitnu objavu podataka: Javnost želi odgovore o elektronskom i ručnom brojanju glasova

Helsinški odbor za ljudska prava podržao je zahtjeve organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini i pozvao Centralnu izbornu komisiju BiH da bez odgađanja objavi dostupne podatke o primjeni izbornih tehnologija na Općim izborima 2026. godine.

U fokusu zahtjeva nalaze se podaci o identifikaciji birača, biračkim mjestima na kojima uređaji za identifikaciju i skeneri nisu mogli biti korišteni, kao i eventualnim odstupanjima između elektronskog i ručnog brojanja glasova. Helsinški odbor smatra da javnost ima pravo znati kako su izborne tehnologije funkcionisale i kakve su rezultate pokazale provedene kontrole.

Iz ove organizacije poručuju da CIK BiH treba dostaviti informacije kojima već raspolaže, uz poštovanje tajnosti glasanja i zaštitu ličnih podataka birača.

„Od CIK-a BiH tražimo da te informacije učini dostupnim javnosti, uz zaštitu tajnosti glasanja i ličnih podataka birača. Član I/2 Ustava BiH utvrđuje da Bosna i Hercegovina funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. CIK BiH je, kao i svaka druga institucija, dužan poštovati Ustav i postupati po zakonu. Građani, mediji i organizacije civilnog društva imaju pravo da od institucija traže informacije o njihovom radu i provjere kako su donijele odluke“, navodi se u saopštenju Helsinškog odbora za ljudska prava.

CIK najavio izvještaj, ali organizacije traže postojeće podatke

Povod za reakciju Helsinškog odbora bilo je obraćanje CIK-a javnosti 14. novembra, kada je Komisija navela da ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku te da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Međutim, iz Helsinškog odbora ističu da priprema izvještaja ne može biti razlog za uskraćivanje informacija koje institucija već posjeduje. Prema njihovom stavu, CIK bi trebao omogućiti pristup postojećoj dokumentaciji na jedan od načina predviđenih zakonom.

„Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. CIK treba da omogući pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina“, naveli su iz Odbora.

Posebno su upozorili da priprema zbirnog izvještaja sama po sebi ne oslobađa Komisiju obaveze da odgovori na uredno podnesene zahtjeve u zakonom propisanim rokovima.

Tri grupe podataka koje traži Helsinški odbor

Helsinški odbor zatražio je objavljivanje podataka iz tri ključne oblasti izbornog procesa.

Prva se odnosi na izlaznost i identifikaciju birača po biračkim mjestima. Od CIK-a se traži da navede izvor objavljenih podataka o izlaznosti, broj birača koje uređaji nisu mogli identifikovati otiskom prsta te broj osoba koje su identifikovane drugim propisanim postupkom.

Druga grupa obuhvata biračka mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni. Od Komisije se očekuje da objavi gdje je došlo do takvih problema, koji su razlozi evidentirani i na koji način je u tim slučajevima proveden postupak identifikacije ili obrade glasova.

Treći zahtjev odnosi se na odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova. Helsinški odbor traži da budu dostupne postojeće naredbe, zapisnici i izvještaji iz kojih se može vidjeti na kojim biračkim mjestima su utvrđene razlike, šta je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat na kraju uvršten u potvrđene izborne rezultate.

Upravo ovaj dio zahtjeva posebno je značajan za provjeru načina na koji su korištene nove izborne tehnologije i utvrđivani konačni rezultati.

Pozivanje na Izborni zakon BiH

Iz Helsinškog odbora podsjećaju na član 5.29 stav (2) Izbornog zakona BiH, koji predviđa javni prikaz detaljnih izbornih rezultata po biračkim mjestima.

Također navode da stav (4) istog člana propisuje ponavljanje elektronskog i ručnog brojanja u Glavnom centru za brojanje kada CIK utvrdi neslaganje između rezultata dva načina brojanja.

Prema saopštenju Odbora, Komisija je tokom oktobra već naložila kontrolna brojanja, zbog čega smatraju da bi javnost trebala dobiti informacije o njihovim rezultatima.

Objavljivanje takvih podataka omogućilo bi da se utvrdi gdje su postojala odstupanja, kakve su provjere provedene i jesu li rezultati nakon kontrolnog brojanja mijenjani.

Zakon propisuje rokove za pristup informacijama

Helsinški odbor pozvao se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, prema kojem institucija o urednom zahtjevu treba odlučiti bez odgađanja, u pravilu najkasnije u roku od 15 dana.

Ukoliko CIK smatra da pojedini dijelovi dokumentacije ne mogu biti dostupni javnosti, prema navodima Odbora, mora u pisanom obrazloženju navesti konkretnu zakonsku odredbu, precizno označiti podatke kojima ograničava pristup i objasniti razloge za takvu odluku.

Istovremeno, Komisija bi trebala razmotriti javni interes i omogućiti pristup svim dijelovima informacija koji ne podliježu zakonskim ograničenjima. Helsinški odbor posebno naglašava da mogućnost pogrešnog tumačenja podataka nije opravdanje za njihovo uskraćivanje, već razlog da budu objavljeni uz odgovarajuće objašnjenje.

Potvrđeni rezultati ne znače kraj javne kontrole

Iz Helsinškog odbora poručuju da potvrđivanje izbornih rezultata ne znači da prestaje pravo građana da provjeravaju način na koji su ti rezultati utvrđeni.

„Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni. Uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Centralne izborne komisije“, saopšteno je iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Za sada se iz dostavljenog saopštenja ne može zaključiti da su utvrđena odstupanja utjecala na konačne rezultate izbora niti da su eventualni tehnički problemi doveli do nepravilnosti. Za takve zaključke potrebni su konkretni podaci, zapisnici i rezultati kontrolnih brojanja.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here