“NIŠTA NEĆE OSTATI SKRIVENO”: Iz Amerike stigla poruka koja se tiče Dodika

0
2095

Michael Carpenter, bivši američki ambasador pri OSCE-u i nekadašnji visoki zvaničnik u administraciji Joea Bidena, najavio je u ekskluzivnom intervjuu za N1 kongresne istrage koje će obuhvatiti poslove Trumpovih saradnika na Zapadnom Balkanu i podršku Miloradu Dodiku. Govorio je i o ishodu američkih „midterm“ izbora održanih 3. novembra.

Prema njegovim riječima, riječ je o historijskom preokretu. Demokrate su, kako je naveo, ubjedljivo pobijedile i preuzele kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom.

Zašto su birači kaznili Trumpovu administraciju

Carpenter smatra da su ankete ponovo pogriješile, jer nisu uspjele izmjeriti razočarenje među Trumpovim biračima. Mnogi od njih, kaže, jednostavno su ostali kod kuće.

„Bio je to monumentalan, historijski izborni dan u Sjedinjenim Državama. Ankete u posljednjih nekoliko ciklusa griješe jer je teško ukalkulisati pristrasnost MAGA birača koji uopšte ne žele razgovarati s anketarima. Međutim, 3. novembra se desilo to da su mnogi od tih MAGA birača bili izuzetno ljuti zbog smjera u kojem zemlja ide i jednostavno su ostali kod kuće. S druge strane, na birališta je izašao neproporcionalno velik broj demokratskih i nezavisnih birača“, pojasnio je Carpenter.

Suštinski razlog izbornog poraza republikanaca, ističe on, veoma je jednostavan: rat i ekonomija. Podsjetio je da je Trump kampanju vodio na obećanju da neće biti novih stranih ratova, a ipak je jedan započeo.

Rat u Iranu, ocjenjuje Carpenter, bio je katastrofa za američku ekonomiju jer je podigao cijene roba, posebno energenata. „To je osjetio svaki Amerikanac svaki put kada bi otišao na benzinsku pumpu“, rekao je.

Iznenađenja u tradicionalnim utvrdama

Kao posebno iznenađenje Carpenter je izdvojio pobjede Demokrata u državama poput Mississippija, Kansasa i Texasa. U Mississippiju je izabran i prvi afroamerički senator nakon skoro 140 godina, tužilac Scott Colom.

Demokratama je ipak poručio da pobjedu ne smiju shvatiti kao bezrezervnu podršku svojim politikama. Po njegovom mišljenju, riječ je o referendumu protiv Trumpa, a povjerenje građana tek moraju opravdati.

Istrage o korupciji: od Dodikove podrške do Kushnera

Novi saziv Kongresa stupa na dužnost 3. januara, a Bijela kuća već prijeti da bi buduće istrage kongresmena mogle biti proglašene nelegalnim. Carpenter je upitan koliko će za Zapadni Balkan biti značajne istrage o aktivnostima ljudi bliskih Trumpu u regiji. Među njima su Chris LaCivita, James Blair, Katie Wiles, Donald Trump Jr. i Jared Kushner, a spominju se Bosna i Hercegovina, Srbija i Albanija.

Njegov odgovor bio je nedvosmislen: ništa neće ostati skriveno.

„Korupcija će biti u samom centru pažnje naredne dvije godine. Demokrate će to temeljito istražiti, pozivati svjedoke i izdavati obavezujuće naloge (subpoena). Stavit će do znanja kompanijama, institucijama i organizacijama da njihova umiješanost u takve šeme neće biti gurnuta pod tepih“, rekao je Carpenter.

Posebno se osvrnuo na pojedince koji su djelovali u regiji, kao i na Kushnera.

„Svi ti pojedinci koje ste spomenuli, a koji su podržavali Milorada Dodika, kao i Jared Kushner – koji pregovara o Gazi, Iranu, Rusiji i Ukrajini u isto vrijeme dok prima obećanja o investicijama od raznih stranih država i aktera – sigurno će doći pod lupu. Poruka za sve uključene u ovo je jednostavna: istraživat će vas Kongres Sjedinjenih Država i sve što ste radili postat će javno poznato. Bilo da to bude procesuirano u naredne dvije godine ili tokom naredne administracije, postojaće odgovornost za ovu korupciju.“

Diplomatski vakuum na Zapadnom Balkanu

Većina zemalja Zapadnog Balkana trenutno nema potvrđenog američkog ambasadora, dok u regiji jačaju utjecaji Rusije, Kine i Turske. Carpenter je takvu situaciju ocijenio tragičnom.

Kaže da je većina potvrđenih ambasadora politički imenovana te da Trumpova administracija nije dala prioritet slanju kompetentnih ljudi u ambasade. Prema njegovoj ocjeni, to je učinilo ogromnu štetu State Departmentu. Kao primjer loše kvalifikovanih ili korupcijom umiješanih kadrova naveo je Kimberly Guilfoyle u Grčkoj.

Kada je riječ o odnosima sa tradicionalnim saveznicima, Carpenter je kratkoročno pesimista, ali srednjoročno optimista. Smatra da je Trump preokrenuo američku veliku strategiju: prijetio je ili vršio pritisak na saveznike poput Danske, Evropske unije, Brazila i Indije, a istovremeno tražio velike nagodbe s Rusijom i Kinom. Zamrznuo je pomoć Tajvanu, a Ukrajini je potpuno ukinuo.

Očekuje da će, kada nova administracija preuzme dužnost u januaru 2029. godine, popravljanje savezništava biti na vrhu agende. Vjeruje i da će Amerika 2028. izabrati predsjednika koji nije populista poput Trumpa.

Sloboda medija: Mađarska i Srbija

Kao bivši ambasador pri OSCE-u, Carpenter je govorio i o pritisku vlasti i oligarha na nezavisne medije. Prema njegovim riječima, u mnogim zemljama je otvorena sezona lova na nezavisne medije, ali to ne ide uvijek u istom smjeru.

Kao primjer naveo je Mađarsku, gdje gotovo nijedan veći medij nije bio izvan kontrole Orbanovog režima. Nakon preokreta vlasti, kaže, ponovo se otvara prostor za procvat nezavisnih medija. U hibridnim sistemima, naglasio je, mediji se mogu vratiti. Nada se da će tako biti i u Srbiji, pod novom vladom koju će predvoditi Studentska lista.

Bidenova odluka i naslijeđe

Na kraju razgovora Carpenter je komentarisao nedavni intervju Joea Bidena za magazin People. U njemu je Biden priznao da se ne bi ponovo kandidovao protiv Trumpa da je znao da boluje od raka.

Carpenter smatra da je gubitak sina Beaua 2016. godine oblikovao Bidenovu političku putanju. Prema njegovim riječima, Biden je bio spreman za utrku 2016. i tada bi lako pobijedio Trumpa, ali se povukao kako bi bio uz porodicu tokom tugovanja.

„S naknadnom pameću, i sam prepoznaje da se nije trebao kandidovati za drugi mandat i da je trebao najaviti da će biti predsjednik samo jedan mandat, te prepustiti mjesto najboljem demokrati da ga naslijedi“, rekao je Carpenter. Dodao je da će historičari na Bidenov mandat ipak gledati kao na izuzetno uspješan, zbog podrške Ukrajini, industrijske politike koja je sačuvala radna mjesta srednje klase i ključnih zakona koje je usvojio.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here