Inspektori Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pojavili su se u Gradskoj upravi Bijeljine, a njihov dolazak povezan je s muralima s likom Ratka Mladića koji su osvanuli na dvije lokacije u tom gradu. Agencija postupa po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Mladić je pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Pojava njegovog lika na zidovima izazvala je snažne reakcije, a otvorila je i pitanje kako će nadležne institucije odgovoriti.
Dvije lokacije, isti motiv
Prema saopćenju Grada Bijeljine, murali su iscrtani na dva mjesta. Prvi se nalazi na stadionu u Dvorovima, na objektu Fudbalskog kluba Proleter. Drugi je nastao na objektu iza takozvanih „Bijelih zgrada“.
Riječ je o prostorima koje svakodnevno vide brojni građani. Stadion je mjesto okupljanja navijača, sportista i porodica, a zidovi u centru grada dio su zajedničkog javnog prostora. Zbog toga se pitanje onoga što je na njima oslikano ne tiče samo vlasnika objekata, nego cijele zajednice.
Informaciju je prenio portal Klix.ba. U dostupnim podacima nema pojedinosti o tome ko stoji iza murala niti kada su tačno nastali, pa se o tim okolnostima zasad ne može govoriti ništa pouzdano.
Bijeljina, međutim, nije usamljen slučaj. Kako se navodi, broj murala posvećenih Mladiću u posljednje vrijeme raste u više gradova u Republici Srpskoj, a Bijeljina je samo jedna od tih sredina.
Šta o tome kaže zakon
Da bi se razumjelo zašto ovakvi prizori nisu samo pitanje ukusa ili političkog stava, treba se vratiti u 2021. godinu. Tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko tada je donio odluku o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Njome je uvedena krivična odgovornost za negiranje genocida i za veličanje ratnih zločinaca.
Prema tom zakonu, krivično djelo predstavlja veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Isto važi i za javno odobravanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, ako su oni utvrđeni pravosnažnim presudama.
Mladić je upravo takav slučaj. Osuđen je na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Presudu je 2021. godine potvrdio Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, nasljednik Haškog tribunala, čime je ona postala konačna.
Posjeta inspektora Gradskoj upravi
U Gradsku upravu Bijeljine stigli su inspektori SIPA-e, a njihov dolazak povezan je s muralima na dvije pomenute lokacije.
SIPA u ovom slučaju ne djeluje samoinicijativno. Agencija postupa po nalogu Tužilaštva BiH, što znači da je slučaj dobio i formalni tužilački okvir. Iz dostupnih informacija ne vidi se kakav će biti nastavak postupka niti ima li osumnjičenih, pa je za sada riječ o provjerama na terenu i prikupljanju informacija.
Dio medija u naslovima govori o „češljanju lokacija“ po Bijeljini, ali konkretni detalji o tome šta su inspektori radili u Gradskoj upravi nisu objavljeni.
Reakcija koja je prethodila posjeti
Prije nego što su se inspektori pojavili u Gradskoj upravi, oglasio se advokat Duško Tomić. On je osudio oslikavanje murala na stadionu u Dvorovima i pozvao SIPA-u da reaguje.
Tomić je poručio da javni prostori ne smiju biti mjesto za veličanje ratnih zločinaca. Dodao je da je u ovakvim slučajevima riječ o krivičnom djelu.
Njegov poziv i posjeta SIPA-e Gradskoj upravi pokazuju da je pitanje murala posvećenih Ratku Mladiću prešlo iz sfere javne rasprave u sferu institucionalnog postupanja. Hoće li taj postupak imati epilog i kakav će on biti, tek treba da se vidi.
Šta to znači za građane
Slučajevi poput ovog podsjećaju da je utvrđivanje krivične odgovornosti isključivo posao tužilaštava i sudova. Do eventualne optužnice i presude svaka osoba za koju bi se pokazalo da je umiješana u nastanak murala uživa pretpostavku nevinosti. O tome postoji li krivično djelo odlučuju nadležne institucije, a ne javno mnijenje.
Građani koji posumnjaju da je počinjeno krivično djelo mogu to prijaviti policiji ili tužilaštvu. Ukoliko je moguće, korisno je priložiti fotografije, tačnu lokaciju i vrijeme kada je uočeno ono što se prijavljuje, jer takvi podaci institucijama olakšavaju posao.
Za sada ostaje otvoreno ko je naslikao murale, kada su nastali i hoće li postupak SIPA-e i Tužilaštva BiH dovesti do konkretnih koraka. Sve dok se to ne razjasni, jedino pouzdano je da su inspektori u Bijeljini i da postupaju po tužilačkom nalogu.

