data-nosnippet>
Jačanje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kao primjer uspješne američke reforme, može biti put kojim domaća politika utabava put za nastavak podrške i pažnje nove američke administracije.
Svijet se nalazi na velikoj prekretnici, koja nije viđena već više od dvadeset godina. Novi američki predsjednik, Donald Trump, želi oblikovati svijet kroz vojnu dominaciju, s fokusom na jačanje vojnih kapaciteta zapadnog svijeta. Ključni zahtjev njegove administracije je znatno povećanje ulaganja u odbranu, naročito u NATO.
Trump zahtijeva da članice NATO-a izdvajaju 5% BDP-a za odbranu, što predstavlja značajan porast u odnosu na dosadašnji dogovor prema kojem su članice bile obavezne izdvajati 2%. Mnoge zemlje, međutim, nisu postigle ni taj cilj. Trump želi da evropske zemlje, prije svega, kupuju više oružja od Amerike. Mnogi smatraju da bi u tom segmentu mogao postojati prostor za dogovor, jer 5% BDP-a deluje teško ostvarivo. No, povećanje izdvajanja na 3% uz pojačanu kupovinu američke opreme moglo bi zadovoljiti obje strane.
Za BiH, koja je kandidat za NATO, ovo je trenutak za jačanje svoje pozicije. Postavlja se pitanje hoće li BiH iskoristiti priliku i tražiti povećanje budžeta za Oružane snage, kako bi se pozicionirala bolje u NATO-u i prema američkoj administraciji. Trenutni budžet Oružanih snaga BiH iznosi manje od 400 miliona KM, a politika entiteta RS često je blokirala povećanje tih izdvajanja. Dodik je ranije kritikovao OS BiH, ali u svjetlu novih geopolitičkih odnosa i svojih simpatija prema Trumpu, sada bi trebao prepoznati značaj većih ulaganja u vojsku.
Amerika bi vjerojatno podržala veće izdvajanje, pogotovo u kontekstu nabavke američke opreme, što bi mogao biti i diplomatski put prema Washingtonu. Ako Dodik bude protiv povećanja budžeta za vojsku, mogao bi se suočiti s negativnom reakcijom američke administracije, koja stavlja veliki naglasak na povećanje izdvajanja za odbranu.
Odluku sada trebaju donijeti članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, te ministar odbrane Zukan Helez.
Poljska, koja graniči s Ukrajinom, izdvaja najviše za odbranu među NATO članicama, s 4,12% BDP-a. Slijede Estonija s 3,43%, te SAD s 3,38%. Prema procjenama NATO-a, u 2024. godini za odbranu će biti izdvojeno 1.474 biliona američkih dolara, od čega SAD čini najveći iznos s 968 milijardi dolara, dok evropske zemlje i Kanada iznose 507 milijardi dolara.
