Putin i Trump su uspjeli uzdrmati svijet za samo sedmicu dana, donoseći sa sobom značajne političke promjene.
Sve je počelo telefonskim razgovorom 12. februara, kada su dvojica lidera dala obećanje da će uspostaviti nove odnose između svojih zemalja. Ovaj razvoj događaja podsjetio je na poznatu izjavu američkog novinara Džona Rida iz 1917. godine, koji je govorio o „deset dana koji su potresli svijet“, govoreći o revoluciji u Rusiji. Iako je za to vrijeme trebalo deset dana da se svijet dramatično promijeni, Putin i Trump su za samo sedam dana uspjeli donijeti političke preokrete koji su snažno odjeknuli.
Nakon telefonskog razgovora, sve je nastavilo putem Minhenske sigurnosne konferencije, što je dovelo do ozbiljnog raskola između Evrope i Amerike. Sljedeća stanica bila je Saudijska Arabija, gdje su se susreli visoki predstavnici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj susret bio je prvi lični kontakt na visokom nivou između Rusije i Amerike otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, a to je bio ključni trenutak u ponovnom usmjeravanju političkih odnosa na globalnoj sceni.
Ova sedmica, koja je započela s telefonskim razgovorom dvojice lidera, donijela je potpuni preokret u tradicionalnim međunarodnim savezništvima. Ostavila je Evropu i Ukrajinu da čekaju odgovore na nova pitanja koja su se pojavila. Povećala je i strahove za sigurnost u Europi, dok je postavila Rusiju u poziciju koju je dugo željela: da bude na vrhu svjetske politike, i to bez da je morala napraviti bilo kakve ustupke kako bi stigla do tog statusa.
Kremlj je odjednom ponovo zauzeo poziciju koja je bila dalja od nje nakon početka rata u Ukrajini, i sada se pojavila mogućnost da odnosi s Vašingtonom postanu topliji. Ruski mediji pozdravljaju ovu priliku, ističući da će Trump, ukoliko bude u pregovorima, vjerovatno morati praviti ustupke. Međutim, ono što se ističe jeste da će Trump napraviti te ustupke ne na račun Amerike, već na račun Evrope i Ukrajine. U tom kontekstu, Moskva vidi novu priliku da još jednom postavi Evrope na poziciju koja nije onakva kakvu su mnogi zamislili.
„Evropa je uvijek bila umišljena“, piše Moskovski komsomolec, „smatrali su se civiliziranim svijetom, ali nisu primijetili da su odavno zaboravili vlastite slabosti“. Ruski novinari i analitičari tvrde da će Trump donijeti promjene koje će prvenstveno biti usmjerene ka zaštiti interesa SAD-a, ali to nužno znači da će Evropa morati platiti cijenu u novom globalnom poretku.
Iako mediji u Rusiji pozdravljaju sve te promjene, reakcije građana na ulicama Moskve su pomiješane. Neki smatraju da bi ove promjene mogle donijeti mir, dok drugi sumnjaju u stvarnu snagu tih pregovora i u mogućnost da Trump zaista postigne konkretne rezultate. Na ulicama Moskve, ljudi čekaju da vide hoće li Trump zaista postati Rusiji novi najbolji prijatelj, i hoće li zaista donijeti završetak rata u Ukrajini.
Ruski mediji su, u jednom od svojih „kreativnih“ priloga, pokušali naslutiti dijalog između Putina i Trumpa. Prema njihovoj verziji, Trump je nazvao Putina i rekao: „Vladimire! Ti imaš sjajnu zemlju, ja imam sjajnu zemlju. Hoćemo li podijeliti svijet?“ Na što je Putin navodno odgovorio: „Šta sam cijelo vrijeme govorio? Hajde da to uradimo!“. Iako je ovaj dijalog izmišljen, on na neki način prikazuje želju oba lidera da rade zajedno i dijele globalnu moć, dok istovremeno jačaju međusobne odnose.
Bez obzira na to koliko je ovaj dijalog stvaran ili izmišljen, ono što je sigurno jest da su Putin i Trump uspjeli preokrenuti svjetsku politiku u samo nekoliko dana. U narednim danima će biti jasno hoće li ti razgovori dovesti do stvarnih promjena ili će ostati samo političke parole. Trump, koji je poznat kao biznismen, najvjerovatnije ima i svoje interese koji se tiču globalne ekonomije, dok Putin vidi šansu da obnovi Rusiju kao ključnog igrača na svjetskoj političkoj sceni. Razgovori između njih su tek početak, a rezultati će biti jasni tek kroz vrijeme.