Iako nas bosanskohercegovačka politička svakodnevnica rijetko čime može iznenaditi, povremeno se pojave situacije koje još jednom potvrde koliko su odnosi unutar države nelogični i puni apsurda. Jedan od takvih primjera je trenutna pozicija Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, koji se i dalje formalno vodi kao osoba koja izbjegava pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo BiH ga nije saslušalo, a on se ne odaziva Sudu BiH koji mu je, zbog ignorisanja poziva, odredio pritvor.
Državne institucije su pokazale svu svoju nemoć i duboke strukturne pukotine, koje nastaju iz složenog sistema raspodjele nadležnosti između entiteta. Imaju zakonski osnov za djelovanje, ali nemaju moć da zakon i provedu. Tako Dodik, zajedno s predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem i entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem, već skoro tri mjeseca ignoriše pozive pravosuđa, a SIPA nije ni pokušala njihovo privođenje, jer očigledno nema ni kapaciteta ni političke volje da reagira. U isto vrijeme, govori se o izmjenama zakona koji uređuju rad Suda BiH.
Da ironija bude veća, upravo je Dodik naredio donošenje entitetskih zakona kojima se onemogućava rad državnog pravosuđa na teritoriji RS-a, a NSRS ih je usvojila u veoma kratkom roku krajem februara i početkom marta. Međutim, Ustavni sud BiH je sve te zakone proglasio neustavnim, pokazujući time da ni Dodikove političke odluke ne mogu nadjačati ustavni poredak.
Ipak, u trenutku kada je sam predmet interesa državnih institucija, dešava se paradoks – institucije gube moć, a Dodik sve više kreira prostor za svoj politički povratak.
Danas je tako u Banjoj Luci, zajedno s premijerom Viškovićem, Dodik prisustvovao konferenciji na kojoj se raspravljalo o prijedlozima izmjena zakona o Sudu BiH. Dakle, osobe koje izbjegavaju Sud BiH direktno učestvuju u diskusijama o njegovoj budućnosti.
Na pomenutom skupu fokus je bio na analizi zakonskih prijedloga koji su već u zakonodavnoj proceduri BiH, ali i na nacrtu koji je sačinilo Ministarstvo pravde RS-a.
Drugim riječima, Dodik negira legitimitet Suda BiH, javno vrijeđa njegove sudije, najavljuje progon pravosudnih predstavnika i ne pojavljuje se na zakazanim saslušanjima, ali sada otvoreno učestvuje u oblikovanju zakona koji uređuje rad istog tog suda. Postavlja se pitanje – da li je cilj da se donese zakon krojen po mjeri Dodika i njegovih političkih saveznika, kojim će se osigurati vlastiti imunitet, pa da se zatim prikaže kao novo, reformisano lice, nakon čega bi pravosudne institucije odjednom počele da funkcionišu, a i sam Dodik bi ih počeo “poštovati”? Nakon svega što se desilo u posljednja tri mjeseca, ni jedan razvoj događaja više ne djeluje nemoguć.