Uprkos početnoj retorici o stabilnoj i funkcionalnoj koaliciji u Federaciji Bosne i Hercegovine, stvarnost na terenu pokazuje ozbiljne pukotine u vladajućem savezu između HDZ-a BiH i Trojke. Nakon što su lideri SDP-a i HDZ-a BiH – Nermin Nikšić i Dragan Čović – početkom mjeseca izrazili optimizam i zadovoljstvo radom Vlade FBiH, politički odnosi su se ubrzo zakomplikovali do mjere da Zastupnički dom nije uspio ni usvojiti dnevni red 22. redovne sjednice.
Glavni problemi:
- Raspad većine – HDZ1990 i HNP, koji su bili dio šire parlamentarne većine, sve jasnije demonstriraju nezadovoljstvo, što je kulminiralo njihovim izostankom iz procesa usvajanja dnevnog reda. Neispunjena obećanja iz 2023. godine i borba za ograničene resurse i pozicije u vlasti doprinijeli su ovom raskolu.
- Nepovjerenje i međusobne optužbe – Izjave poput one Stipe Tokića iz HDZ1990, koji je s ironijom govorio o “naređenjima” i “kontrolisanom ponašanju”, signaliziraju duboko nepovjerenje i osjećaj političke marginalizacije unutar koalicije.
- Unutarkoalicijski animoziteti – Primjeri poput navodnog izbjegavanja sastanaka od strane Dragana Miokovića (Naša stranka) kada je prisutna HDZ-ova ministrica Sanja Vlaisavljević pokazuju koliko su odnosi zategnuti i na ličnom nivou unutar koalicije.
- Predizborna dinamika – Kako se približavaju Opći izbori 2026, unutar Trojke se već čuju najave o “oštrom obračunu” s HDZ-om BiH, sličnom retorikom kakva je ranije korištena protiv SNSD-a. Očigledno je da se pojedini akteri pokušavaju distancirati od partnera s kojima su dosad dijelili vlast, ne bi li popravili svoju poziciju pred glasačima.
Zaključak:
Politička koalicija u Federaciji BiH pokazuje ozbiljne znake nestabilnosti. Iza javnih izjava o funkcionalnosti i pozitivnoj atmosferi, koalicija se suočava s neslaganjima, nezadovoljstvom manjih partnera, neispunjenim obećanjima i predizbornim rivalstvima. Ukoliko se ovi trendovi nastave, FBiH bi mogla ući u novi politički zastoj, sa otežanim zakonodavnim i izvršnim funkcionisanjem.