data-nosnippet>
Farsa s Malidžanom otkriva dugogodišnju praksu izigravanja sudskih presuda u režiji Vlade RS
Banja Luka, juli 2025. – Nastavlja se politička farsa u vezi sa imenovanjem Vanje Malidžana u Konkurencijski savjet BiH (KS BiH), što je još jednom potvrdilo upornu praksu Vlade Republike Srpske da ignoriše i zaobilazi sudske presude u cilju zadržavanja politički podobnih kadrova.
Sve je započelo još u oktobru 2023. godine kada je Vlada RS raspisala konkurs za člana KS BiH s uslovom koji ranije nije postojao – visoka stručna sprema iz tehničkih nauka. Taj uslov otvorio je vrata Vanji Malidžanu, diplomiranom profesoru tehnike i informatike i dugogodišnjem zaposleniku SNSD-a, koji je ubrzo imenovan u decembru iste godine.
Međutim, nakon žalbe jednog od kandidata, Okružni sud u Banjoj Luci je poništio imenovanje, navodeći da nije ispoštovan kriterijum stručnosti i da član KS mora biti priznat stručnjak iz odgovarajuće oblasti. Vladi RS je naloženo da donese novo rješenje u roku od 30 dana, ali umjesto toga, Malidžan je imenovan za vršioca dužnosti, iako Zakon o konkurenciji ne poznaje institut privremenog imenovanja, jer članovi Savjeta se biraju na puni mandat od šest godina.
Sud ruši – institucije vraćaju
Farsetina se dodatno zapetljava u maju 2025. godine: sud ponovo poništava rješenje o imenovanju, a svega dva dana kasnije, Savjet ministara BiH imenuje Malidžana za predsjednika KS BiH na godinu dana. Ni to nije bilo dovoljno – na najnovijoj sjednici, Vlada RS ga razrješava bez obrazloženja, a zatim ga ponovno imenuje za v.d. člana na dva mjeseca.
Uhodana šema izigravanja prava
Ovaj slučaj nije izuzetak, već obrazac ponašanja. Sličan scenario dogodio se s bivšim direktorom Inspektorata RS Predragom Tomićem – kojeg je sud više puta vraćao na funkciju, a Vlada ga uporno smjenjivala i ponovno vraćala kao v.d. da bi odmah bila donesena nova odluka o smjeni.
I kadrovi DNS-a, poput Nataše Kostić i Đorđa Popovića, prošli su identičan tretman: nezakonite smjene, sudske presude u njihovu korist, koje su sistematski ignorisane. Vlada RS koristi pravne rupe i status v.d.-a kako bi zaobilazila obaveze prema pravosuđu i zadržala političku kontrolu.
Premijer: “V.d. direktori manje tuže”
Glavna služba za reviziju RS kritikovala je ovakvu praksu, ali bez efekta. Premijer Radovan Višković prošle godine čak je otvoreno priznao da preferira imenovanja u v.d. statusu, jer “kada dobiju puni mandat, misle da ne moraju nikome polagati račune i počnu dobijati presude na sudovima”.
Ovakav stav jasno ilustrira duboku krizu vladavine prava u RS, gdje zakoni i sudovi gube bitku protiv političke volje, a institucije su sve više sredstvo partijske kontrole, umjesto nezavisnih mehanizama upravljanja.
Pravna država na čekanju
U konačnici, slučaj Malidžan postaje simbol nepoštovanja pravnog poretka, gdje čak ni jasne sudske presude ne predstavljaju prepreku za provođenje političke volje vlasti. Ovakva praksa ne samo da urušava povjerenje u institucije, već i ozbiljno ugrožava funkcionalnost države i evropski put BiH.
Upravni, pravosudni i međunarodni akteri sve više promatraju situaciju sa zabrinutošću, ali bez konkretne reakcije, dok sistem i dalje funkcioniše po pravilima koje kroji partijska lojalnost, a ne zakon.
