Amerikanci žele Cvijanović umjesto Dodika? Borba za SNSD i tajni dogovori iza kulisa
Sarajevo, 7. juli 2025. – Dvojica visokih američkih diplomata, Brandon Hanrahan, v.d. pomoćnika državnog sekretara za Evropu, i njegov zamjenik Mark Fleming, stižu u Sarajevo 10. jula, a osim formalnog sastanka s članovima Predsjedništva BiH, planiran je i poseban, zatvoreni sastanak sa Željkom Cvijanović, predsjedavajućom Predsjedništva BiH i jednom od ključnih figura SNSD-a.
Prema informacijama portala Istraga.ba, ovaj sastanak nije slučajan. Tokom Cvijanovićeve posjete Washingtonu u maju, održan je neformalni i tajni susret s američkim zvaničnicima, koji je direktno povezan s predstojećim susretom u Sarajevu. Navodno, State Department ozbiljno razmatra mogućnost da upravo Cvijanović preuzme kormilo SNSD-a, čime bi Milorad Dodik bio postepeno uklonjen iz vrha političke scene.
Borba za nasljedstvo: Igor Dodik protiv Cvijanović
No, unutar SNSD-a se već vodi tiha, ali žestoka borba za nasljedstvo. S jedne strane je Igor Dodik, sin aktuelnog predsjednika, iza kojeg stoje utjecajni stranački zvaničnici poput Srđana Amidžića, Sanje Vulić i Milorada Kojića. Na drugoj strani je Cvijanović, čiju kandidaturu podržavaju Zoran Tegeltija (UIO BiH) te biznismeni bliski SNSD-u poput Milana Milanovića Kaje.
Iako je Cvijanović poručila svojim saradnicima da joj je „jedini predsjednik Dodik“, jasno je da ne priznaje autoritet Igora Dodika.
Dodikovo “povlačenje” kao politički manevar?
Dok se odvija ova unutrašnja borba, Milorad Dodik paralelno pregovara s dijelom međunarodne zajednice – uključujući i direktora OSA-e Almira Džuvu – o uslovima svog povlačenja iz vrha SNSD-a i politike. Ključni zahtjev: završetak svih krivičnih procesa protiv njega u njegovu korist.
Prvi znakovi tog dogovora su već vidljivi. Tužiteljica Vedrana Mijović povukla je zahtjev za pritvor u predmetu “napad na ustavni poredak”, a sam Dodik se konačno pojavio pred Sudom BiH, čime je formalno ispoštovana procedura.
Novi dogovori za “neprovođenje odluka OHR-a”?
Sada Dodik insistira i na neutralizaciji presude u predmetu “neprovođenje odluka OHR-a”, gdje je ranije osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Razmatraju se tri opcije:
Odgađanje donošenja drugostepene presude zbog navodne kompleksnosti predmeta;
Poništenje presude i odugovlačenje novog postupka;
Zadržavanje zatvorske kazne, ali skraćivanje zabrane na jednu godinu, što bi Dodiku omogućilo povratak na političku scenu nakon izbora 2026. – čak i kao premijer RS-a.
Uloga sudstva i mogući pritisci
U cijelom procesu, spominje se i postojanje snimaka razgovora Dodika sa svojim advokatima, u kojima se navodno govori o “riješenoj sutkinji”. Neki izvori tvrde da je ta osoba bliska sarajevskim političko-pravosudnim strukturama koje posreduju u “rješavanju” Dodikovih predmeta.
Drugostepenu presudu u ovom slučaju odlučuje Apelaciono vijeće Suda BiH:
Amela Huskić (izvjestilac)
Vesna Jesenković (predsjedavajuća vijeća)
Hilmo Vučinić (član)
Ročište po žalbi održano je 12. juna, ali presuda još nije donesena, što pojačava sumnje u politički utjecaj na pravosuđe.
Zaključak: Dodik u ofanzivi – povlačenje kao taktika?
Iako izgleda da je spreman da se povuče, sve više indicija ukazuje da Dodik koristi podjele u SNSD-u da bi učvrstio vlastitu poziciju. Ako se sukob između Igora Dodika i Cvijanović intenzivira, moguće je da Milorad Dodik ponovo preuzme kontrolu nad strankom, a Cvijanović plasira nazad u Predsjedništvo BiH – kao kompromis za domaću i međunarodnu publiku.
Ostaje da se vidi da li će američki pritisak i unutrašnje podjele u SNSD-u zaista dovesti do promjene vodstva – ili će Dodik i dalje igrati obje strane, dok sam piše pravila igre.