Dodik bi danas mogao postaviti poznato Staljinovo pitanje: „Koliko divizija ima Schmidt?“ Odgovor je jasan – nijednu.
Presuda i njene posljedice
Milorad Dodik proglašen je krivim za neprovođenje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Osuđen je na osnovu zakona koji ranije nije postojao u Krivičnom zakoniku BiH, već ga je Schmidt nametnuo. Njemački diplomata bio je spreman preuzeti odgovornost za ovu presudu, ali nije predvidio moguće posljedice. A one bi mogle biti dalekosežne.
Najdirektniji udar na državu
Kako je ranije najavio, Dodik je presudu iskoristio kao osnovu za do sada najdirektniji izazov institucijama BiH. Narodna skupština RS-a ubrzano je usvojila zakone kojima se ograničava djelovanje Suda BiH, Tužilaštva, SIPA-e i OSA-e na teritoriji entiteta. Još dalje, predviđene su i kazne za građane RS-a koji nastave raditi u tim institucijama.
Slične situacije dešavale su se ranih 1990-ih kada su političke odluke dovele do dubokih podjela i kasnijih tragičnih događaja. Međunarodna zajednica tada je insistirala na brzom proglašenju nezavisnosti, ali kada je eskalirao sukob, poručeno je da je BiH prepuštena sama sebi.
Odsustvo konkretne reakcije
Schmidt sada nameće zakon na osnovu kojeg je Dodik osuđen, ali ne nudi konkretan plan kako zaštititi BiH od daljih izazova njenom ustavnom poretku. Umjesto toga, iz Vijeća za implementaciju mira dolazi generička poruka o potrebi poštivanja domaćih pravnih instrumenata.
Ovakav stav ostavlja pitanje – da li će iko spolja zaista braniti teritorijalni integritet i suverenitet BiH? EUFOR-ove snage ne pokazuju spremnost na intervenciju, dok je reakcija SAD-a ograničena. Washington nije ni pozdravio presudu Dodiku, već ju je tek primio k znanju, što predstavlja značajnu razliku u odnosu na stav koji su ranije zauzimali u sličnim situacijama.
Nedostatak konkretnih poteza
Schmidt i OHR ne poništavaju sporne zakone niti sankcionišu poteze koji potkopavaju institucije BiH. Istovremeno, američka prisutnost u BiH trenutno je smanjena, a novi ambasador još uvijek nije imenovan. Postoje i spekulacije da bi, u slučaju povratka Donalda Trumpa na vlast, politika SAD-a prema regionu mogla biti dodatno revidirana.
U ovom kontekstu, Dodik bi zaista mogao postaviti pitanje: „Koliko divizija ima Schmidt?“ – i dobiti isti odgovor kao nekada Staljin.
Nesvjesnost domaćih političara
S druge strane, bošnjački politički vrh ne pokazuje svijest o ozbiljnosti situacije. Predsjedništvo BiH oslanja se na međunarodnu zajednicu, ministar odbrane uvjerava javnost da „rata neće biti“, dok se ministar vanjskih poslova ne oglašava ni povodom djelovanja stranih sigurnosnih snaga unutar BiH.
Jedino Željko Komšić otvoreno upozorava da je međunarodni poredak promijenjen i da BiH mora računati na vlastite kapacitete. Ipak, ni on ne nudi konkretno rješenje.
Šta dalje?
Postavlja se ključno pitanje – šta sada? Ko će zaštititi BiH? Schmidt sugeriše „domaće pravne lijekove“, ali ključne institucije koje bi trebale provoditi zakone nalaze se pod političkim pritiskom.
Rješenje nije jasno, ali jedno jeste – BiH se ponovo suočava s neizvjesnim vremenima.