U Parlamentu BiH rasprava o etničkoj zastupljenosti: Bošnjaci u ozbiljnom disbalansu u institucijama
SARAJEVO, 29. juli 2025. – Na današnjoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su raspravljali o etničkoj zastupljenosti u državnim institucijama, s fokusom na nepoštivanje Ustava i zakonskih propisa koji garantuju proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih.
Predlagači rasprave, poslanici Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija, predstavili su podatke prikupljene od 71 institucije, dok je za dodatne tri korištena dostupna evidencija iz prethodnog perioda. Pet institucija nije dostavilo podatke.
– Od analizirane 74 institucije, Bošnjaci su u debalansu u čak 62, gledajući broj koji im zakonski pripada. Posebno zabrinjava nedovoljna zastupljenost Bošnjaka na višerangiranim i rukovodećim pozicijama, dok ih je više na radnim mjestima sa srednjom stručnom spremom – kazao je Emrić.
Primjeri etničke neravnoteže
Emrić je istakao da podaci ukazuju na sistematsko narušavanje principa ravnopravnosti. Kao primjer naveo je bivšeg ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, koji je tokom svog dvogodišnjeg mandata zaposlio 32 osobe, od kojih su 28 bili Srbi.
– Dakle, riječ je o 90 posto novozaposlenih iz reda srpskog naroda, čime je potpuno promijenjena etnička struktura u Ministarstvu sigurnosti – rekao je Emrić.
Također, naveo je i slučaj Ministarstva finansija i trezora, gdje je ministar Srđan Amiđić u dvije godine zaposlio 31 osobu, od kojih se 23 izjašnjavaju kao Srbi. U toj instituciji trenutno Srbi čine 47 posto zaposlenih, dok Bošnjaci čine samo 33 posto.
Posebno alarmantni primjeri dolaze iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), gdje je, prema Emriću, zaposleno 164 Srba i 121 Hrvata više od zakonom utvrđenog broja, dok je Bošnjaka 217 manje.
– U Centru za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja 47 posto zaposlenih su Hrvati, 35 posto Srbi, a Bošnjaci čine tek 18 posto. U pojedinim institucijama nema nijednog zaposlenog iz reda Ostalih – upozorio je.
Političke reakcije
Poslanik Šemsudin Mehmedović upozorio je na, kako je naveo, ubrzanu eliminaciju Bošnjaka s rukovodećih pozicija u državnim institucijama.
– To rade prije svega ministri i direktori koji dolaze iz redova strateških partnera SNSD-a i HDZ-a. Rezultat je udružena aktivnost i dugogodišnja pasivnost bošnjačkih kadrova u institucijama BiH – rekao je Mehmedović.
On je ustvrdio da su Bošnjaci svedeni na “bankomate” – da pune budžet, dok drugi upravljaju institucijama. Također je naveo da Srba ima duplo više na direktorskim funkcijama u odnosu na Bošnjake, dok Hrvati imaju znatno više pozicija nego što im ustavom pripada.
Stavovi iz SNSD-a
Tokom rasprave, poslanik SNSD-a Milorad Kojić negirao je bilo kakvu političku odgovornost za stanje etničke zastupljenosti.
– Nacionalna zastupljenost nema nikakve veze sa bilo kojim predsjednikom političke partije niti s bilo kakvim tenderom – kazao je Kojić.
Šefica Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić zatražila je da se ime predsjednika RS Milorada Dodika ne spominje u raspravi jer nije tema dnevnog reda.
– Molim da se poštuje institucija predsjednika Republike Srpske. Ne treba koristiti ovu temu radi medijske eksponiranosti – rekla je Vulić, odgovarajući na ranije izlaganje poslanika SDA Safeta Keše.
Kešo je istakao da je, iako Dodik formalno nije prisutan, njegovo političko načelo “niko nikom se ne miješa u posao” jasno oblikovalo rad Vijeća ministara.
– Poništen je raniji zaključak da se zapošljavanje vrši isključivo uz prethodno odobrenje Vijeća ministara. Sada svako postupa po vlastitom nahođenju – rekao je Kešo.
Zaključak
Rasprava o etničkoj zastupljenosti u institucijama BiH otvorila je pitanje sistemskog nepoštivanja zakonskih odredbi i Ustava BiH, te dodatno produbila političke podjele unutar državnog parlamenta. Iako su predstavljeni konkretni statistički pokazatelji o disbalansu, posebno na štetu Bošnjaka i Ostalih, rješenja i dalje ostaju predmet političkog neslaganja i blokada.