data-nosnippet>
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u ponedjeljak u Mostaru otvoreno je kritikovao predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, ocijenivši da su njegove nedavne izjave, naročito one o visokom predstavniku Christianu Schmidtu, kontradiktorne i neprimjerene. Konaković je podsjetio da su Čović, HDZ BiH i predstavnici Hrvatske ranije podržavali Schmidta, naročito tokom izborne noći kada je nametnuo izmjene izbornog zakona koje su išle u korist HDZ-u. Danas, kada Schmidt više nije politički koristan, Čović odjednom dovodi u pitanje njegov legitimitet, što Konaković vidi kao neiskren i politički motivisan zaokret.
Konaković je naglasio da su ranije i HDZ BiH i hrvatski politički vrh tvrdili da visoki predstavnik ne mora biti potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a, što je danas osnovna teza Milorada Dodika i njegovih saveznika. Promjena stava HDZ-a tumači se kao pokušaj političkog balansiranja između zapadnih aktera i trenutnih unutrašnjih savezništava, pri čemu Konaković upozorava da je ostajanje uz Dodika politički štetno i pogubno za evropski put BiH.
Govoreći o mogućoj saradnji Čovića s opozicijom iz RS, Konaković je istakao da bi to značilo nastavak podrške SNSD-u, stranci koja, prema njegovim riječima, direktno ugrožava evropski kurs BiH i svakodnevno napada ustavni poredak. U tom kontekstu, pozvao je Čovića da konačno zauzme jasan i dosljedan stav, jer njegovo kolebanje ugrožava političku stabilnost i evropske reforme.
Konaković je također komentirao aktuelne zakonodavne inicijative, posebno Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH, naglasivši da ih neće podržati ako budu sadržavali elemente koji bi Dodiku omogućili kontrolu nad pravosuđem. Posebno je istakao da sjedište Suda BiH ne može biti u Banjoj Luci i da zakon mora eksplicitno uključivati borbu protiv privrednog kriminala među političarima.
U vezi s izjavama europarlamentarke Željane Zovko o potrebi za daljom federalizacijom i decentralizacijom BiH, Konaković ih je odbacio kao populističke i radikalne, ocjenjujući da služe za skretanje pažnje. On je istakao da reforme moraju ići u pravcu ispunjavanja evropskih standarda i sudskih presuda, a ne dubljih etničkih podjela. Naglasio je da iako etnička pripadnost ima važnost, insistiranje isključivo na etničkim pitanjima, bez konkretnih rješenja za svakodnevni život građana, zapravo šteti upravo onima koje političari tvrde da predstavljaju.
Zaključno, Konakovićeve izjave ukazuju na rastuće političke tenzije unutar vladajućih blokova, ali i na sve izraženije nepovjerenje prema HDZ-u BiH kao pouzdanom partneru u provođenju evropskih reformi.
