Dodik diže zid: “Nema dolaska 50.000 ljudi u RS!”

Dodik odbacuje planove o raspoređivanju migranata u RS, Velika Britanija negira optužbe

Banja Luka/Sarajevo – 29. juni 2025.

Vlasti Republike Srpske oštro su odbacile mogućnost raspoređivanja migranata na teritoriji ovog entiteta, pozivajući se na navodne planove zapadnih zemalja da u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u tri centra unutar RS-a, prebace do 50.000 migranata. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji se trenutno nalazi pod američkim i britanskim sankcijama i protiv kojeg su pokrenute pravosudne radnje, izjavio je da će takvi planovi naići na „potpun otpor“ vlasti u RS-u.

„Nadležnost za pitanja migracija pripada državi Bosni i Hercegovini, ali mi nikada nećemo dozvoliti da se migranti dovoze na našu teritoriju iz zapadne Evrope. To je sigurnosni rizik za građane RS-a“, rekao je Dodik u obraćanju pred Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Dodik tvrdi da je plan da se migranti smjeste u blizini Bijeljine, Banjaluke i Trnova, te poručuje da RS „nije i neće biti centar za neuspjele migracijske politike drugih država“.

Britanska izaslanica demantira Dodikove tvrdnje

Ove tvrdnje predsjednika RS-a kategorično je odbacila izaslanica britanskog premijera za Zapadni Balkan Karen Pierce, koja je prilikom nedavne posjete BiH pojasnila da Ujedinjeno Kraljevstvo nema nikakve planove da BiH koristi kao destinaciju za deportaciju migranata.

„To nije tačno. Ujedinjeno Kraljevstvo želi sarađivati sa zemljama Zapadnog Balkana u vezi s migracijama, ali nema govora o masovnom premještanju migranata u BiH, a pogotovo ne u Republiku Srpsku“, istaknula je Pierce.

Dodala je kako će se pitanja migracija, trgovine ljudima i organizovanog kriminala naći na dnevnom redu predstojećeg sastanka Berlinskog procesa koji će ove jeseni biti održan u Londonu.

„Nadamo se da ćemo kroz dijalog i partnerstvo pronaći održiva regionalna rješenja“, poručila je.

Politički kontekst i strahovi

Dodikove izjave dolaze u politički osjetljivom trenutku, uz pojačane tenzije između entitetskih i državnih vlasti po nizu pitanja – od pravosuđa, preko sigurnosti, do međunarodnih odnosa. Ovakve poruke, prema analitičarima, imaju dvostruku funkciju – da pojačaju osjećaj ugroženosti kod biračkog tijela RS-a i da se distancira entitet od državne migracijske politike, koja se provodi u saradnji s međunarodnim institucijama.

Istovremeno, pravni okvir jasno propisuje da migracijska politika spada u isključivu nadležnost države BiH, a ne entiteta, što znači da RS ne može jednostrano donositi odluke o ulasku ili raspoređivanju migranata.

Zaključak

Bez obzira na izjave iz Banje Luke, međunarodni partneri ponavljaju da su migracije zajednički izazov koji zahtijeva koordinisan i odgovoran pristup, a ne zapaljivu retoriku i širenje dezinformacija. U fokusu ostaje pitanje: da li entitetske vlasti koriste migrante kao politički alat za unutrašnju destabilizaciju ili pokušaj izolacije.