Predsjednik Narodna skupština Republike Srpske Nenad Stevandić najavio je da bi do 16. marta trebalo biti usaglašeno konačno rješenje teksta i naziva rezolucije o kojoj će zastupnici raspravljati na posebnoj sjednici parlamenta zakazanoj za 17. mart. Na dnevnom redu te sjednice nalazi se dokument koji se odnosi na osudu veličanja fašističkih i nacističkih simbola.
Kako je pojasnio Stevandić, tokom priprema za sjednicu pojavila su se tri različita prijedloga rezolucije. Jedan prijedlog dolazi od zastupnika Srpska demokratska stranka, drugi je predložio klub zastupnika Savez nezavisnih socijaldemokrata, dok je treći dokument pripremljen u kabinetu predsjednika parlamenta. Prema njegovim riječima, cilj je da se do sredine marta usaglasi jedinstveni tekst o kojem će zastupnici raspravljati i glasati.
Rasprava o rezoluciji pokrenuta je nakon nedavnog koncerta pjevača Marko Perković Thompson održanog u Široki Brijeg, gdje su, prema navodima medija, tokom nastupa iz publike i s pozornice uzvikivane parole povezane s ustaškim pokretom, uključujući pozdrav „Za dom spremni“. Taj slogan historijski je vezan uz ideologiju Nezavisna Država Hrvatska, režima koji je djelovao tokom Drugi svjetski rat.
Prvi prijedlog rezolucije u parlament je prije jedanaest dana uputio klub zastupnika SDS-a. Međutim, ubrzo nakon toga objavljeno je da vlasti iz SNSD-a i kabinet predsjednika skupštine pripremaju vlastite verzije dokumenta. Razlike između tekstova izazvale su političku polemiku među strankama u entitetskom parlamentu.
Šef kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica izjavio je da je prijedlog SDS-a „nepotpun i loše formuliran“, te da je zbog toga njegova stranka odlučila ponuditi vlastiti tekst rezolucije. S druge strane, šef kluba SDS-a Ognjen Bodiroga optužio je SNSD za političke kalkulacije, tvrdeći da ta stranka ima bliske političke veze s Hrvatska demokratska zajednica i da zbog toga pokušava drugačije oblikovati dokument.
Dok političke stranke razmjenjuju optužbe, pojedini analitičari i javne ličnosti upozoravaju da bi sadržaj rezolucije mogao izazvati dodatne kontroverze. Banjalučki književnik i kolumnista Dragan Bursać za medije je ocijenio da prijedlog rezolucije sadrži elemente koji bi mogli otvoriti raspravu o tumačenju historijskih pokreta iz perioda Drugog svjetskog rata.
Bursać tvrdi da pojedini dijelovi dokumenta, uz osudu fašističkih i nacističkih simbola, spominju i formulaciju „drugi antifašistički pokret“, što bi, prema njegovom tumačenju, moglo otvoriti prostor za različite interpretacije historijskih događaja. On smatra da bi takva formulacija mogla dovesti do političkih sporova u javnosti.
Ova rasprava dolazi u trenutku kada se u regiji sve češće vode polemike o odnosu prema historijskim pokretima iz Drugog svjetskog rata, uključujući i pitanja rehabilitacije ili reinterpretacije pojedinih ideologija i pokreta. Zbog toga će predstojeća sjednica parlamenta Republike Srpske vjerovatno izazvati pažnju javnosti širom Bosne i Hercegovine.
Hoće li zastupnici uspjeti usaglasiti jedinstveni tekst rezolucije prije sjednice zakazane za 17. mart, ostaje otvoreno pitanje. Jasno je, međutim, da će rasprava o ovom dokumentu imati značajan politički i društveni odjek.
