Elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini nastavlja s nagomilavanjem finansijskih gubitaka. “Elektroprivreda BiH” je prošlu godinu zaključila sa minusom od 57 miliona KM, što se čak smatra povoljnijim rezultatom u poređenju s 2023. godinom, kada je zabilježen ogroman gubitak od 331 milion KM.
U Republici Srpskoj, entitetska elektroprivreda planirala je dobit od 46 miliona KM, ali je umjesto toga godinu završila s gubitkom od 30 miliona KM. “Elektroprivreda HZHB” je jedva poslovala pozitivno, završivši godinu s dobiti od svega 696 hiljada maraka, naspram 52 miliona KM dobiti godinu ranije. Kao glavni razlozi navode se loše hidrološke prilike i problemi s isporukom uglja, što je dovelo do smanjenja proizvodnje i potrebe za uvozom električne energije po znatno višim cijenama. Ni početak nove godine ne donosi optimizam.
Trend povećanog uvoza električne energije nastavljen je i u 2024. godini. U prva tri mjeseca ove godine, količina uvezene struje bila je sedam puta veća u odnosu na isti period prošle godine.
“Uvoz struje u prvom kvartalu porastao je za skoro 700 posto, odnosno za 201 milion maraka više nego lani u istom razdoblju. To je čak 19,5 miliona KM više od ukupnog uvoza tokom cijele prošle godine. Istovremeno, izvoz struje je pao za 37 posto, a u 2023. godini izvezeno je struje u vrijednosti od 386 miliona KM manje nego prethodne godine.”
Dugogodišnje zanemarivanje sektora, problemi u rudnicima, zastarjela postrojenja i oslanjanje isključivo na hidroenergiju sada dolaze na naplatu.
Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović upozorava da BiH ulazi u ozbiljnu krizu jer ne postoji jasna vizija razvoja elektroenergetike. Od zemlje koja je bila izvoznik električne energije, BiH je prešla u uvoznički režim.
“Nema konkretne strategije kako osigurati potrebne količine energije. Podsjećam da smo donedavno izvozili struju, a sada je uvozimo. Dozvoljen je i izvoz uglja – protekle dvije godine smo izvezli po 900 hiljada tona u Srbiju godišnje, dok domaći kapaciteti stoje”, kazao je Pavlović.
Politička kontrola, neodgovornost, korupcija i nekompetentnost ozbiljno su ugrozili energetski sistem u BiH. Sve te posljedice na kraju snose građani.
“Energetski sektor na kraju uvijek plaćaju krajnji potrošači – bilo domaćinstva ili privreda. Kad politički više ne može da se izdrži, sve se prebacuje na narod”, upozorava ekonomista Damir Miljević.
Iako politički lideri iz oba entiteta tvrde da neće biti rasta cijena električne energije za domaćinstva i privredu tokom ove godine, sve ukazuje na to da bi takav razvoj situacije teško bio održiv. Povećanje cijene struje bi povuklo lančani rast cijena ostalih proizvoda i usluga.
